Category Archives for "2021"

Ko sve može pokrenuti spor iz radnog odnosa

UDK: 347.91:331.109(497.11)

KO SVE MOŽE POKRENUTI SPOR IZ RADNOG ODNOSA
Milan Ivošević, advokat, Beograd.

Rezime: U radnom sporu (spor po tužbi zaposlenog) pokretanje spora može inicirati sam zaposleni, njegov punomoćnik, koji tada postupa u ime i za račun zaposlenog, kao i predstavnik sindikata koga ovlasti zaposleni, kao komisionar, u svoje ime ali u interesu zaposlenog, shodno članu 195. stav 1. Zakona o radu. U sporovima iz radnog odnosa (spor po tužbi poslodavca) prava i interese zaposlenog može zastupati sam zaposleni, njegov punomoćnik, ali i predstavnik sindikata, u svojstvu komisionara, gde on postupa u svoje ime ali u interesu zaposlenog.

Ključne reči: radni spor, spor iz radnog odnosa, tužba, zaposleni, punomoćnik, punomoćje, predstavnik sindikata, komisionar.

Zamena izrečene mere bezbednosti

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Zamena izrečene mere bezbednosti

Ukoliko se lečenje osuđenog na osnovu podataka iz izveštaja zdravstvene ustanove ne može uspešno realizovati na slobodi pravilna je odluka prvostepenog suda kada je osuđenom meru bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi zamenio merom bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.

Zasnivanje radnog odnosa na određeno vreme

RADNO PRAVO

Zasnivanje radnog odnosa na određeno vreme

Za obavljanje određenih poslova može se više puta zasnivati radni odnos na određeno vreme, pri čemu ukupno trajanje po sukecisivnim ugovorima ne može biti duže od 12 meseci.

Naknada nematerijalne štete

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Naknada nematerijalne štete

Nema povrede prava na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je osporenim odlukama redovnih sudova naloženo apelantima da tužiocima isplate naknadu nematerijalne štete nanesenu njihovom ugledu i časti iznošenjem neistinitih činjenica, pri čemu je „miješanje“ u pravo apelanata na slobodu izražavanja bilo u skladu sa zakonom, imalo za cilj „zaštitu prava drugih“ i bilo je „neophodna mjera u demokratskom društvu“, te je postignuta pravična ravnoteža između prava tužioca na ugled i prava apelanata na slobodu izražavanja.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se