Category Archives for "Ogledi: Srbija"

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA (I deo)

OGLEDI

KRIVIČNO PRAVO

UDK: 341.33/.34

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA
(I deo)

* Dr Milan Milošević, redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.
Rezime: Istorijski posmatrano, ratni zločini protiv ratnih zarobljenika spadaju u najstarija međunarodna krivična dela. Po svojoj prirodi oni predstavljaju najteže povrede međunarodnog humanitarnog prava, a obuhvataju u prvom redu različite oblike postupanja prema pojedinim kategorijama lica u vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Po težini posledice i drugim elementima svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika mogu se podeliti na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u užem smislu (koji i nosi zakonski naziv “ratni zločin”) i pojedine ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u širem smislu, a kažnjivo je i samo organizovanje te podsticanje na izvršenje pomenutih zločina. Inače su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika regulisani kako običajnim pravom, tako i pisanim međunarodnim aktima. Zakonodavac Republike Srbije propisuje i poseban krivični postupak za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, dok krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u užem smislu ne zastarevaju. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće analizirani svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika, a biće ukazano i na njihov odnos prema srodnim deliktima iz glave XXXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, ratni zločin, ratni zarobljenik, plaćenik, komandna odgovornost.

BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA (II deo)

OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 351.74:331.105(497.11)
BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA (II deo)
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u penziji.
Rezime: Poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa je i postojanje bezbednosne smetnje utvrđene kao rezultat bezbednosne provere. U njihov sadržaj se svrstava i slučaj da se protiv lica vodi krivični postupak za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti. To može biti i razlog za prestanak radnog odnosa kada s tim u vezi postoje neistinite činjenice u vreme zasnivanja radnog odnosa. Postoji mišljenje da pravnosnažna oslobađajuća presuda doneta u istom krivičnom postupku ima za posledicu poništaj rešenja donetog zbog prisustva naznačene bezbednosne smetnje. U članku su izloženi suprotni razlozi.
Ključne reči: prijem u radni odnos, uslovi, bezbednosne smetnje, bezbednosna provera, prestanak radnog odnosa, vođenje krivičnog postupka za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti, oslobađajuća presuda.

BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA

OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 351.74:331.105(497.11)
BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
(I deo)
*  Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u penziji.
Napomena: u broju 7-8 časopisa Izbor sudske prakse u potpisu teksta autora Borivoja Živkovića greškom je navedeno sudija Apelacionog suda umesto sudija Apelacionog suda u penziji.
Izvinjavamo se autoru i čitaocima časopisa zbog ove greške.
Rezime: Poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa je i postojanje bezbednosne smetnje utvrđene kao rezultat bezbednosne provere. U njihov sadržaj se svrstava i slučaj da se protiv lica vodi krivični postupak za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti. To može biti i razlog za prestanak radnog odnosa kada s tim u vezi postoje neistinite činjenice u vreme zasnivanja radnog odnosa. Postoji mišljenje da pravnosnažna oslobađajuća presuda doneta u istom krivičnom postupku ima za posledicu poništaj rešenja donetog zbog prisustva naznačene bezbednosne smetnje. U članku su izloženi suprotni  razlozi.
Ključne reči: prijem u radni odnos, uslovi, bezbednosne smetnje, bezbednosna provera, prestanak radnog odnosa, vođenje krivičnog postupka za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti, oslobađajuća presuda.  

ULOGA VEŠTAKA SAOBRAĆAJNE STRUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU NA OSNOVU PODATAKA IZ EDR VOZILA

OGLEDI

PROCESNO PRAVO

UDK: 340.66:656.1

Dragan OBRADOVIĆ*
Milan BOŽOVIĆ**
Jože ŠKRILEC***
ULOGA VEŠTAKA SAOBRAĆAJNE STRUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU NA OSNOVU PODATAKA IZ EDR VOZILA1)

* Dragan Obradović, ORC ID 0000-0002-3234-599X, redovni profesor Fakulteta zdravstvenih i poslovnih studija Valjevo, Univerziteta Singidunum Beograd, sudija Višeg suda u Valjevu u penziji.
** Milan Božović, ORC ID 0009-0000-8396-3918, doktorand na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.
***Jože Škrilec, dipl. saobraćajni inženjer, specijalista drumskog saobraćaja, Republika Slovenija.
Rezime: Tehnološki napredak u automobilskoj industriji uzrokuje promene na savremenim vozilima koja su opremljena pisačima egzaktnih podataka smeštenim u centrali airbag-a, koji pamte sve relevantne podatke koji prethode saobraćajnoj nezgodi. Prateće delatnosti pružaju mogućnost očitavanja takvih podataka i unos u savremene softverske alate za analizu saobraćajnih nezgoda. Propisi EU su obavezujući za sve proizvođače u Evropi, počev od jula 2024. godine, da novoproizvedena vozila u slučaju saobraćajne nezgode moraju biti otvorena za pristup ovom uređaju. Ovaj propis isključuje uticaj procene veštaka na izlazne rezultate analize saobraćajne nezgode u krivičnom postupku. Cilj rada je dodatno upoznavanje organa postupka sa ovom novinom.
Ključne reči: krivični postupak, saobraćajne nezgode, veštačenje, EDR.

PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO OSNOVU VOLJE POSLODAVCA

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 349.22:331.106.44

PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO OSNOVU VOLJE POSLODAVCA
* Sanja Lipovčić, student doktorskih studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Rezime: Kao što je zaposlenom data mogućnost da prekine radni odnos, tako se ista mogućnost daje i poslodavcu, imajući u vidu ravnopravnost strana u radnom odnosu. U cilju zaštite slabije strane odredbe akata Međunarodne organizacije rada usmerile su se ka tome da obezbede normativnu i proceduralnu zaštitu radnika u slučaju prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca. U tom smeru okrenute su i odredbe domaćeg zakonodavstva te se u radu razmatraju opravdani i neopravdani razlozi za prestanak radnog odnosa.
Ključne reči: poslodavac, prestanak radnog odnosa, opravdani razlozi za pre-stanak radnog odnosa, neopravdani razlozi za prestanak radnog odnosa.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE (II deo)

OGLEDI 

RADNO PRAVO

UDK:349.22:331.108.6-057.34(497.11)

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE
(II deo)
* Bojana Radević, advokat i student doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Rezime
: Predmet rada je analiza disciplinske odgovornosti državnih službenika za povrede radnih dužnosti i to kroz prizmu zakonskih rešenja, stavova pravne teorije i sudske prakse. S obzirom da su državni službenici značajna pretpostavka za efikasno funkcionisanje državne uprave, u radu se analizira pravno uređenje disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka, ali i izvesne pravne praznine i nedoumice koje su uočene u sudskoj praksi i koje bi de lege ferenda mogle biti regulisane. Razmatra se primena prava na pravično suđenje zagarantovanog članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u disciplinskim postupcima koji se vode protiv državnih službenika i potreba uvođenja specijalizovanih sudova.

Ključne reči: državni službenik, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, pravo na pravično suđenje, specijalizovani radni sud.

JEDNAKOST  STRANAKA U PARNIČNOM POSTUPKU

OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK:  343.211.4:347.9(497.11)
JEDNAKOST  STRANAKA U PARNIČNOM POSTUPKU
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Pravo na jednakost ima svoje materijalno i procesno značenje. U parničnom postupku  se iskazuje njegov procesni vid  koji podrazumeva  jednak položaj stranaka u celini tih odnosa. To pravo mora biti poštovano u svim fazama postupka i nezavisno od  stadijuma u kome se ostvaruje. Lege ferenda  može se prigovoriti da su norme ZPP na temu dostavljanja apsolutizovale pravo na suđenje u razumnom roku na štetu Ustavom zagarantovanog prava na procesnu jednakost u parničnom postupku što može dovesti u određenim slučajevima i do povrede prava na pravično suđenje.

Ključne reči: pravo na jednakost, ustavna  garancija,  materijalno i procesno značenje, procesna jednakost, pravo na pravično suđenje, dostavljanje, dokazivanje, pravni lek, razlozi lege ferenda.

ODGOVORNOST UPRAVLJAČA JAVNOG PUTA ZA ŠTETU OD DIVLJAČI

OGLEDI
OBLIGACIONO PRAVO

UDK: 347.516:656.1(497.11)
639.1.058

ODGOVORNOST UPRAVLJAČA JAVNOG PUTA ZA ŠTETU OD DIVLJAČI

* Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog suda u penziji.

Rezime: Pred osnovnim sudovima u Republici Srbiji pokrenuti su brojni sporovi za naknadu štete usled sudara motornih vozila sa divljim životinjama, kako na autoputu, tako i na ostalim državnim putevima. U više prvostepenih presuda zauzeto je pravno stanovište o postojanju objektivne odgovornosti upravljača javnog puta za nastalu štetu na motornom vozilu i nanete povrede vozaču i putnicima u vozilu. Osim navedenih usvajajućih odluka, donete su i prvostepene presude kojima je tužbeni zahtev odbijen. U tim presudama je zauzeto stanovište da upravljač javnog puta ne može odgovarati za štetu nastalu sudarom motornog vozila sa psom lutalicom, ili divljom životinjom, ako je preduzeo potrebne mere da obezbedi nesmetano obavljanje saobraćaja izgradnjom zaštitne ograde na autoputu, odnosno postavljanjem odgovarajućeg saobraćajnog znaka na drugom državnom putu. U tom slučaju sudovi nalaze da odgovornost za nastalu štetu snosi jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji je šteta nastala, odnosno lovačko udruženje koje gazduje lovištem na tom delu puta.
S obzirom na iznete oprečne stavove u pogledu pravnog osnova odgovornosti upravljača javnog puta neophodno je izvršiti adekvatnu pravnu analizu odgovarajućih pozitivnopravnih odredbi o postojanju ili nepostojanju odgovornosti upravljača javnog puta za navedene štete.
Ključne reči: javni put, upravljač javnog puta, naknada štete, odgovornost jedinica lokalne samouprave, odgovornost lovačkog udruženja koje gazduje lovištem.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE (I deo)

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 349.22:331.108.6-057.34(497.11)

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE
(I deo)
* Bojana Radević, advokat i student doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Predmet rada je analiza disciplinske odgovornosti državnih službenika za povrede radnih dužnosti i to kroz prizmu zakonskih rešenja, stavova pravne teorije i sudske prakse. S obzirom da su državni službenici značajna pretpostavka za efikasno funkcionisanje državne uprave, u radu se analizira pravno uređenje disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka, ali i izvesne pravne praznine i nedoumice koje su uočene u sudskoj praksi i koje bi de lege ferenda mogle biti regulisane. Razmatra se primena prava na pravično suđenje zagarantovanog članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u disciplinskim postupcima koji se vode protiv državnih službenika i potreba uvođenja specijalizovanih sudova.
Ključne reči: državni službenik, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, pravo na pravično suđenje, specijalizovani radni sud.

ODRŽAJ PREMA ZAKONSKIM ODREDBAMA I SUDSKOJ PRAKSI

OGLEDI
STVARNO PRAVO
UDK: 347.232
ODRŽAJ PREMA ZAKONSKIM ODREDBAMA I SUDSKOJ PRAKSI
* Dr Rajko Sudžum, naučni savetnik
Rezime: Jedan od načina sticanja prava svojine je sticanje tog prava održajem. Svojina stečena održajem ne zasniva se na svojini prethodnika. Održajem se može steći pravo svojine samo na stvari na kojoj drugi ima pravo svojine. Održajem se stiče pravo svojine na originaran način. Održajem se ne može steći pravo svojine na suvlasničkoj stvari, pošto u tom slučaju na stvari ima više sudržalaca. Zakupac ne može steći pravo svojine održajem na stvari koja je predmet zakupa. Vreme potrebno za održaj počinje teći onog dana kada je držalac stupio u državinu, a završava se istekom poslednjeg dana vremena potrebnog za održaj. Sa stanovišta održaja interesantna je i državina stvarne službenosti koja se zasniva na faktičkom vršenju službenosti kada za to vršenje ne postoji pravni osnov.
Osnovni elementi održaja su državina i protek vremena. Državina u smislu održaja postoji na stvari ili povodom stvari (državina stvari ili državina službenosti, odnosno državina prava službenosti). Otuda je održaj vezan za stvarno pravo. Izvan tog prava održaj ne postoji. Održaj je jedan od načina sticanja stvarnih prava, ali ne svih. Održajem se stiče pravo svojine i pravo stvarne službenosti. Ne stiče se održajem pravo zaloge, a ni pravo lične službenosti (pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja, zbog posebnosti ovih prava).
Da bi održaj imao pravni učinak – da bi se njime steklo pravo svojine ili pravo službenosti neophodno je da proističe iz državine koja traje određeno vreme. Kvalitet državine propisuje zakon. Ona mora da bude zakonita i savesna. Zakon propisuje i trajanje državine (protek vremena) kao uslov za nastanak održaja kojim se stiče neko pravo. U ovom slučaju protek vremena je pravna činjenica kojom se zasniva pravni odnos, nastanak prava svojine ili prava lične službenosti.

Ključne reči: održaj, stvarno pravo, pravo svojine, pravo službenosti, državina, protek vremena, zakonita državina, savesna državina, stvarne službenosti, lične službenosti.

1 2 3 23