Tag Archives for " nematerijalna šteta "

VEŠTAČENJE FIZIČKIH BOLOVA U PARNICI

OGLEDI
 UDK: 347.948
           340.66
COBISS.SR-ID 117613577
VEŠTAČENJE FIZIČKIH BOLOVA U PARNICI
* Prim. dr Gavrilo Šćepanović, hirurg-ortoped, sudski veštak.
Rezime: Bol je najsubjektivniji vid nematerijalne štete, pa je nemoguće objektivno merenje njegove jačine i dužine trajanja. Pri veštačenju fizičkih bolova, veštak treba da se izjasni da li je oštećeni trpeo fizičke bolove, kakav je bio njihov intenzitet, koliko su dugo trajali i da li se mogu pojaviti u budućnosti.
Veštačenje fizičkog bola obuhvata period koji nastaje direktno od somatskog oštećenja i traje do završetka medicinskog lečenja (uključujući i rehabilitacionu terapiju), a takođe i bolove koji nastaju eventualnim pogoršanjem procesa bolesti usled ranijeg oštećenja (causa antecedens), ili kasnijeg oboljenja (causa super-veniens), ali u vezi sa predmetnom poredom, što predstavlja primarni uzrok na kojem se temelji tužbeni zahtev. Ovde spada i bol prouzrokovan potrebnom medicinskom intervencijom radi saniranja telesnog oštećenja (operacije, primanje injekcija, nošenje gipsa i sl).
Razlog različite percepcije bola objektivan je i nalazi se u genima. Prema varijantama gena, ljudi se mogu podeliti na visoko osetljive, prosečno osetljive i nisko osetljive.
Objektivna merila za merenje bola ne postoje. Različite osobe različito doživljavaju bol. Prema tome, možemo reći da je prag bola individualan i promenljiv.
Pri određivanju fizičkih bolova veštak treba da se koristi znanjima iz anatomije i fiziologije bola. Pri veštačenju se mora uzeti u obzir i priroda povreda koje je pretrpeo oštećeni, neugodnosti kojima je lečenje propraćeno, subjektivna svojstva povređenog i vrste povreda i deo tela na kojem su povrede nastale. Ovo su najvažniji činioci pri kvalifikaciji bola i određivanju trajanja i jačine bola, kao i karaktera bolnih stanja i njihovih posledica.
Postoji velika šarolikost kod ocena i naknada za pretrpljene fizičke bolove. Za istu povredu, koja je nastala pod sličnim okolnostima i slično lečena i protekla, u raznim mestima i u istom sudu, zavisno od veštaka i sudije, mogu se dobiti po nekoliko puta različiti nivoi obeštećenja.
U oceni bola nisu postavljeni čvrsti kriterijumi, već je reč o subjektivnim ocenama, koje se moraju temeljiti na kriterijumu medicinske doktrine, a uz to treba uzimati u obzir i subjektivne tegobe koje oštećeni trpi. Poznato je da svaku povredu prati bol, koji se kod raznih povreda kod raznih osoba i kod povreda raznih organa znatno razlikuje. Zato u oceni bola treba upotrebiti iskustvo koje će omogućiti da ih pomoću medicinske dokumentacije približno objektivno ocenimo.
Ovde treba ukazati na to da je sudskomedicinska praksa pokazala da kod intenziteta i dužine trajanja bola, kao i karaktera bola postoje objektivne teškoće pri odlučivanju u koju grupu, koji stepen i koju dužinu trajanja da svrsta fizičke bolove, a da ipak ne izađe iz okvira postojećih medicinskih regulativa. Pojava ovakvih dilema opravdava upotrebu termina graničnosti kod procene karaktera bola, intenziteta i dužine trajanja bola. Veštak treba da pokaže puno znanja i umeća da u svakom konkretnom slučaju primeni medicinske kriterijume i medicinsku doktrinu.
Ključne reči: nematerijalna šteta, parnica, fizički bolovi, sudije, veštaci.

Naknada nematerijalne štete za duševne bolove zbog umanjene životne aktivnosti

OBLIGACIONO PRAVO

Naknada nematerijalne štete za duševne bolove zbog umanjene životne aktivnosti

Za početak objektivnog roka zastarelosti potraživanja naknade nematerijalne štete za duševne bolove zbog umanjene životne aktivnosti nije bitno kada se oštećeni obratio lekaru odgovarajuće struke koji mu je saopštio dijagnozu bolesti od koje boluje, već je bitno kada je bolest, po redovnom medicinskom toku, prešla u hroničnu fazu i tako poprimila oblik konačnog stanja koje je trajno i zahteva lečenje do kraja života.

Naknada nematerijalne štete po osnovu duševnih patnji zbog neosnovanog lišenja slobode

PROCESNO PRAVO

Naknada nematerijalne štete po osnovu duševnih patnji zbog neosnovanog lišenja slobode

Tužilac – okrivljeni koji je u krivičnom postupku priznao krivicu pa mu je izrečena vaspitna mera nema pravo na naknadu štete zbog određenog pritvora.

Naknada nematerijalne štete i isplata zatezne kamate

PROCESNO PRAVO

Naknada nematerijalne štete i isplata zatezne kamate

Zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade nematerijalne štete tužilji teče od dana presuđenja, a ne od dana nastanka štetnog događaja.

1 2 3 6