OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 342.98(497.11)
COBISS.SR-ID 120576777
PRAVA I DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NJIHOVA ZAŠTITA
* Persida Jovanović, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Državni službenici su posebna kategorija zaposlenih, čija su prava i dužnosti uređena Zakonom o državnim službenicima, kao i Zakonom o platama državnih službenika i nameštenika. To su posebni zakoni, te se opšti radnopravni propis primenjuje samo u slučaju da posebnim zakonom nije drukčije određeno. Poseban zakon garantuje državnim službenicima prava i propisuje dužnosti. Ukoliko dođe do povrede njihovog prava nužno je razgraničiti nadležnost sudova opšte nadležnosti i Upravnog suda. Nadležnost suda zavisi od toga da li je povreda prava državnog službenika učinjena donošenjem odluke o njegovom pravu, u kom slučaju se zaštita prava ostvaruje u upravnom sporu ili faktičkom radnjom, bez odlučivanja, u kom slučaju se zaštita prava ostvaruje u postupku u parnici iz radnog odnosa pred sudom opšte nadležnosti.
Ključne reči: javni službenici, državni službenici, poseban zakon, supsidijarna primena opštih radnopravnih propisa, odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika, povreda prava državnih službenika, upravni spor, razgraničenje nadležnosti Upravnog suda i suda opšte nadležnosti.
TEMA BROJA
UPRAVNO PRAVO
UDK: 347.998.85(497.11)
COBISS.SR-ID 117602569
REFORMA UPRAVNOG SUDSTVA U PROCESU JAČANJA VLADAVINE PRAVA U REPUBLICI SRBIJI
* Radojka Marinković, sudija, predsednica Upravnog suda.
Rezime: Ovaj rad pisan je sa namerom da još jednom ukaže na značaj upravnog sudstva u demokratizaciji modernog pravnog sistema, organizaciju upravnog sudstva u uporednopravnim sistemima, na dugu pravnu tradiciju upravnog spora u Srbiji, pokazatelje funkcionisanja Upravnog suda u prvih trinaest godina rada, unutrašnje i institucionalne razloge koji su uticali na njegov rad. Referat, takođe, dotiče razloge sa kojih je potreba reforme upravnog sudstva prepoznata u Strategiji razvoja pravosuđa za period 2020-2025. godine i Akcionom planu za Poglavlje 23 u procesu demokratizacije i pridruživanja, te nužnosti iznalaženja modela rešavanja upravnog spora usaglašenog sa nacionalnim pravnim sistemom, koji bi omogućio građanima efikasnu i delotvornu sudsku zaštitu i obezbedio vladavinu prava.
Ključne reči: upravno sudstvo, upravni spor, uporednopravni sistemi, pravna tradicija, delotvorna sudska zaštita, vladavina prava, Upravni sud.
UPRAVNO PRAVO
Odlaganje izvršenja rešenja do donošenja odluke Upravnog suda
Rešenje Upravnog suda, kojim je odbačen zahtev stranke za odlaganje izvršenja prvostepenog rešenja pre podnošenja tužbe, ne predstavlja pravnosnažnu odluku Upravnog suda iz člana 49. stav 1. Zakona o upravnim sporovima, čije preispitivanje stranka može tražiti pred Vrhovnim kasacionim sudom podnošenjem zahteva za preispitivanje sudske odluke kao vanrednog pravnog sredstva.
UPRAVNO PRAVO
Ponavljanje upravnog spora
Izmena materijalnog propisa, pravnog stava suda ili eventualna pogrešna primena propisa ne mogu biti razlog za ponavljanje postupka na osnovu člana 56. stav 1. tačka 1. Zakona o upravnim sporovima.
UPRAVNO PRAVO
Učešće zainteresovanog lica u upravnom sporu
Zainteresovano lice jeste lice kome bi poništaj osporenog upravnog akta neposredno bio na štetu, a u upravnom sporu zainteresovano lice je jedna od stranaka i sud je dužan da mu omogući učešće u sporu.
UPRAVNO PRAVO
Ponavljanje upravnog spora
Ne može se tražiti ponavljanje upravnog spora iz razloga što podnosiocu predloga nije omogućeno da učestvuje u upravnom sporu kao zainteresovanom licu, ukoliko podnosilac predloga za ponavljanje postupka nije imao svojstvo stranke ili zainteresovanog lica u upravnom postupku.
UPRAVNO PRAVO
Ponavljanje upravnog spora
To što u upravnom sporu čije se ponavljanje traži Upravni sud nije održao usmenu javnu raspravu, ne predstavlja zakonski razlog za ponavljanje postupka.
UPRAVNO PRAVO
Tužilac u upravnom sporu
Tužilac u upravnom sporu može da bude fizičko, pravno ili drugo lice, ako smatra da mu je upravnim aktom povređeno neko pravo ili na zakonu zasnovani interes, a pod interesom nekog lica zasnovanim na zakonu podrazumeva se samo onaj koji svoje uporište ima u zakonu.