Category Archives for "Sudska praksa: Bosne i Hercegovine"

Stečajni postupak

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Stečajni postupak

Nije došlo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine s obzirom na to da su redovni sudovi u osporenim odlukama dali jasne, precizne i detaljne razloge zašto su u konkretnom slučaju zaključili da je stečajni postupak u skladu s relevantnim odredbama člana 191. Zakona o stečaju Republike Srpske.

Disciplinski postupak

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Disciplinski postupak

Nema kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na ostale aspekte ovog prava kada nema ništa što bi ukazivalo da su redovni sudovi proizvoljno primijenili pravo kada su odbili apelantov tužbeni zahtjev jer je apelantov prigovor protiv rješenja o prestanku radnog odnosa bio neblagovremen i jer apelant nije dokazao svoje tvrdnje o nezakonitosti tog rješenja.

Isplata novčanog iznosa

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Isplata novčanog iznosa

Ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je u obrazloženju osporene presude odgovoreno na sva pitanja koja su bila ključna za odlučenje, zbog čega nema ničega što ukazuje na mogućnost da je Vrhovni sud proizvoljno primijenio materijalno i procesno pravo na apelantovu štetu.

Dokazni postupak u krivičnom postupku

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Dokazni postupak u krivičnom postupku
Nema povrede prava na pravičan postupak iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su sudovi zaključak o apelantovoj krivici za počinjeno krivično djelo donijeli nakon provedenog dokaznog postupka i primjenom relevantnih zakonskih odredbi, pri čemu su poštovane garancije pravičnog suđenja.

Obrazloženje presude u krivičnom postupku

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Obrazloženje presude u krivičnom postupku

Ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. tačka d) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada je Ustavni sud iz obrazloženja osporene odluke utvrdio da je sud dao razloge o svim relevantnim činjeničnim i pravnim pitanjima, te kada ništa ne ukazuje da je apelantu uskraćeno pravo na ravnopravnost u postupku i kontradiktornost postupka, na obrazloženu odluku i princip in dubio pro reo.

Pritvor

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pritvor

Nema kršenja prava na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su redovni sudovi u osporenom prvostepenom i drugostepenom rješenju dali jasne i argumentovane razloge za postojanje osnovane sumnje i iteracijske opasnosti, uz argumente koji predstavljaju ozbiljne razloge od javnog interesa koji, nezavisno od pretpostavke apelantove nevinosti, pretežu nad njegovim pravom na slobodu.

Zaštita od klevete

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Zaštita od klevete
Nije došlo do kršenja prava na slobodu izražavanja iz člana II/3h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je miješanje u to pravo bilo zakonito i imalo legitiman cilj i bilo „neophodno u demokratskom društvu“, zato što je spornim izražavanjem tužilac, koji je neposredno prije bio teško fizički napadnut, identifikovan u javnosti kao neko ko je primio novac od strane organizacije radi otvaranja internet portala uz naslov „Puzajući državni udar u Republici Srpskoj“ i kao novinar koji je „naklonjen opoziciji“. Pri tome, apelanti nisu vodili računa o tužiočevoj naročito ranjivoj situaciji zbog pokušaja njegovog ubistva, niti se može zaključiti da je kod njih postojala „iskrena namjera“ radi obavještavanja javnosti o temama koje su od značaja za javnost, već se ovakvo prenošenje može okarakterisati kao zlonamjerno i „huškačko“ prema tužiocu.

Naplata fiksnih troškova grijanja

SUDSKA PRAKSA BiH

Naplata fiksnih troškova grijanja

Prekršeno je apelantovo pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada se odlukama redovnih sudova kojima je apelant obavezan na naplatu fiksnih troškova grijanja, nakon što je njegov stan isključen iz sistema centralnog grijanja, ne postiže pravična ravnoteža između zahtjeva opšteg interesa zajednice i zaštite osnovnih prava pojedinaca s obzirom na to da apelant mora snositi „poseban i pretjeran teret“ održavanja i funkcionisanja takvog sistema grijanja.

Pristrasnost sudije i pravo na pristup sudu

SUDSKA BOSNE I HERCEGOVINA

Pristrasnost sudije i pravo na pristup sudu

Ne postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada nema elemenata koji ukazuju na pristrasnost sudije Vrhovnog suda u konkretnom predmetu, te kada nisu osnovani apelantovi navodi o povredi prava na pristup sudu. Osim toga, Ustavni sud smatra da iako su Viši privredni sud i Vrhovni sud donijeli suprotne odluke u odnosu na tužbeni zahtjev tužioca, oba redovna suda (Viši privredni sud i Vrhovni sud) svoje odluke obrazlažu na način koji poštuje osnovne standarde prava na pravično suđenje. Tužbeni zahtjev tužioca protiv apelanta je kroz postupak u tri stepena meritorno ispitan od nezavisnog i nepristrasnog tribunala u razumnom roku, a za svoje odluke redovni sudovi su dali obrazloženja koja se ne mogu smatrati nerazumnim ili arbitrarnim.

Pravo na nepristrasni sud

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravo na nepristrasni sud

Došlo je do povrede apelantovog prava na nepristrasni sud, kao jedne od garancija prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog toga što redovni sudovi nisu, u obrazloženju osporenih odluka, dali dovoljno razloga na temelju kojih bi se mogla isključiti objektivna sumnja o postojanju pristrasnosti sudije.

1 2 3 20