Zaštita od klevete
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Zaštita od klevete
Nije došlo do kršenja prava na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je miješanje u to pravo bilo zakonito i imalo legitiman cilj i bilo „neophodno u demokratskom društvu“.
Kleveta
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Kleveta
Prekršeno je apelantovo pravo na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada redovni sudovi u osporenim odlukama nisu dali „relevantne i dovoljne razloge“ na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da je miješanje u apelantovo pravo na slobodu izražavanja bilo „neophodno u demokratskom društvu“.
Zaštita od klevete
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Zaštita od klevete
Nije došlo do kršenja prava na slobodu izražavanja iz člana II/3h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je miješanje u to pravo bilo zakonito i imalo legitiman cilj i bilo „neophodno u demokratskom društvu“, zato što je spornim izražavanjem tužilac, koji je neposredno prije bio teško fizički napadnut, identifikovan u javnosti kao neko ko je primio novac od strane organizacije radi otvaranja internet portala uz naslov „Puzajući državni udar u Republici Srpskoj“ i kao novinar koji je „naklonjen opoziciji“. Pri tome, apelanti nisu vodili računa o tužiočevoj naročito ranjivoj situaciji zbog pokušaja njegovog ubistva, niti se može zaključiti da je kod njih postojala „iskrena namjera“ radi obavještavanja javnosti o temama koje su od značaja za javnost, već se ovakvo prenošenje može okarakterisati kao zlonamjerno i „huškačko“ prema tužiocu.
Uvreda
Molimo Prijava pristup ovom sadržaju. (Niste registrovani? Registrujte se)
Naknada nematerijalne štete
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Naknada nematerijalne štete
Nema povrede prava na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je osporenim odlukama redovnih sudova naloženo apelantima da tužiocima isplate naknadu nematerijalne štete nanesenu njihovom ugledu i časti iznošenjem neistinitih činjenica, pri čemu je „miješanje“ u pravo apelanata na slobodu izražavanja bilo u skladu sa zakonom, imalo za cilj „zaštitu prava drugih“ i bilo je „neophodna mjera u demokratskom društvu“, te je postignuta pravična ravnoteža između prava tužioca na ugled i prava apelanata na slobodu izražavanja.
Kleveta
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Kleveta
Nema povrede prava na slobodu izražavanja iz člana II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada je osporenim odlukama redovnih sudova naloženo apelantu da tužiocima isplati naknadu nematerijalne štete nanesenu njihovom ugledu i časti iznošenjem neistinitih činjenica pri čemu je „miješanje“ u pravo apelanta na slobodu izražavanja bilo u skladu sa zakonom, imalo cilj „zaštitu prava drugih“ i bilo je „neophodna mjera u demokratskom društvu“, te je postignuta pravična ravnoteža između prava tužitelja na ugled i prava apelanta na slobodu izražavanja.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (II deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
II deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (I deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
I deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.