Tag Archives for " prekršajna odgovornost "

PREKRŠAJNA ODGOVORNOST POSLODAVCA ZBOG OGRANIČAVANJA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA MALOLJETNOG RADNIKA

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA

UDK: 349.244-053.6(497.6)

PREKRŠAJNA ODGOVORNOST POSLODAVCA ZBOG OGRANIČAVANJA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA MALOLJETNOG RADNIKA
* Prof. dr. Jasmina Bešlagić, vanredna profesorica, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću.

Rezime: Radno zakonodavstvo je zakonodavstvo zaštitnog karaktera, pri čemu se propisima iz oblasti radnog prava nastoji zaštititi „slabiji“ subjekt radnog odnosa – radnik. Razlog za ovakvu koncepciju u pristupu kreiranju propisa u oblasti radnog prava svoje korijene ima još u industrijskoj revoluciji, koja je primarno bila radnička revolucija, a kojom su se radnici borili i izborili za svoja elementarna prava iz radnog odnosa – pravo na adekvatnu nadnicu za rad, pravo na ograničenje broja sati rada, pravo na odmore i druga slična prava.
Ipak, opće pravne norme kojima se štite prava radnika iz radnog odnosa ponekad nisu dovoljne da se zaštite one grupe radnika koje su usljed svojih određenih specifičnih karakteristika posebno ranjive. Stoga, radno zakonodavstvo poznaje posebne kategorije radnika kojima pruža dodatnu zaštitu, kao što su žene radnice u kontekstu zaštite majčinstva, roditelji, staratelji, osobe s invaliditetom ili promijenjenom radnom sposobnošću, kao i maloljetni radnici.
Ovaj rad analizira odredbe radnog zakonodavstva kojima se posebno štite maloljetni radnici sa posebnim fokusom na prekršajnu odgovornost poslodavca za kršenje tih odredaba.
Ključne riječi: maloljetni radnik, poslodavac, dječji rad, zakonodavstvo, prekršajna odgovornost.

Opravdanost izricanja opomene

PREKRŠAJNO PRAVO

Opravdanost izricanja opomene

Priznanje prekršaja, postojanje svesnog nehata, izostanak štetnih posledica, loše materijalno stanje i nekažnjavanost okrivljenog predstavljaju okolnosti na osnovu kojih se može osnovano očekivati da će izricanjem opomene biti ostvarena svrha prekršajne sankcije.

Nejasni razlozi odluke usled pogrešnog procesnog zaključivanja

PREKRŠAJNO PRAVO
Nejasni razlozi odluke usled pogrešnog procesnog zaključivanja

Nejasnost razloga ogleda se u tome što sud istovremeno konstatuje neizvesnost činjeničnog stanja usled neokončanja upravnog postupka, a potom donosi konačnu odluku o prekršajnoj odgovornosti, čime se narušava unutrašnja logička doslednost odluke.

Odgovornost za prekršaj iz odredbe člana 108. stav 5. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima

PREKRŠAJNO PRAVO
Odgovornost za prekršaj iz odredbe člana 108. stav 5. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima

Za prekršaj iz odredbe člana 108. stav 5. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima zakonodavac je predvideo odgovornost vozača i vlasnika vozila, bez obzira ko je na vozilu ugradio svetlosne i zvučne uređaje koji se ne smeju nalaziti na tom vozilu.

Nepostojanje dokaza za prihvatanje prekršajne odgovornosti iz carinskog postupka

PREKRŠAJNO PRAVO
Nepostojanje dokaza za prihvatanje prekršajne odgovornosti iz carinskog postupka

Ovlašćenje za upravljanje je jednostrana izjava volje i ne može obavezivati okrivljenog na carinjenje u vezi carinskog postupka (koju odgovornost mora prihvatiti) te je nejasno da li se na osnovu ovakve izjave vodi bilo kakav carinski postupak.

Neadekvatno priznanje okrivljenog

PREKRŠAJNO PRAVO

Neadekvatno priznanje okrivljenog

Okrivljeni nije priznao izvršenje prekršaja, ako nije priznao nameru da preveze robu za koju zna da nije ocarinjena već je smatrao da čini uslugu prijatelju i prevozi mu njegove stvari.

Neodlučivanje o zaštitnoj meri oduzimanje predmeta

PREKRŠAJNO PRAVO

Neodlučivanje o zaštitnoj meri oduzimanje predmeta

Učinjena je bitna povreda prekršajnog postupka kad prvostepeni sud ne odluči o predloženoj zaštitnoj meri oduzimanja predmeta kojima su izvršeni prekršaji.

Odgovornost za prouzrokovanu štetu radnjom koja nije prekršaj

OBLIGACIONO PRAVO

Odgovornost za prouzrokovanu štetu radnjom koja nije prekršaj

Činjenica da je neko lice pravnosnažnom prekršajnom presudom oslobođeno krivice da je prouzrokovalo saobraćajnu nezgodu ne predstavlja samo po sebi osnov za potraživanje naknade štete od drugog učesnika u saobraćajnoj nezgodi, a ne predstavlja ni smetnju da sud u parničnom postupku utvrđuje građanskopravnu odgovornost za prouzrokovanu štetu.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se