OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 349.244-053.6(497.6)
PREKRŠAJNA ODGOVORNOST POSLODAVCA ZBOG OGRANIČAVANJA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA MALOLJETNOG RADNIKA
* Prof. dr. Jasmina Bešlagić, vanredna profesorica, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću.
Rezime: Radno zakonodavstvo je zakonodavstvo zaštitnog karaktera, pri čemu se propisima iz oblasti radnog prava nastoji zaštititi „slabiji“ subjekt radnog odnosa – radnik. Razlog za ovakvu koncepciju u pristupu kreiranju propisa u oblasti radnog prava svoje korijene ima još u industrijskoj revoluciji, koja je primarno bila radnička revolucija, a kojom su se radnici borili i izborili za svoja elementarna prava iz radnog odnosa – pravo na adekvatnu nadnicu za rad, pravo na ograničenje broja sati rada, pravo na odmore i druga slična prava.
Ipak, opće pravne norme kojima se štite prava radnika iz radnog odnosa ponekad nisu dovoljne da se zaštite one grupe radnika koje su usljed svojih određenih specifičnih karakteristika posebno ranjive. Stoga, radno zakonodavstvo poznaje posebne kategorije radnika kojima pruža dodatnu zaštitu, kao što su žene radnice u kontekstu zaštite majčinstva, roditelji, staratelji, osobe s invaliditetom ili promijenjenom radnom sposobnošću, kao i maloljetni radnici.
Ovaj rad analizira odredbe radnog zakonodavstva kojima se posebno štite maloljetni radnici sa posebnim fokusom na prekršajnu odgovornost poslodavca za kršenje tih odredaba.
Ključne riječi: maloljetni radnik, poslodavac, dječji rad, zakonodavstvo, prekršajna odgovornost.
PREKRŠAJNO PRAVO
Opravdanost izricanja opomene
Priznanje prekršaja, postojanje svesnog nehata, izostanak štetnih posledica, loše materijalno stanje i nekažnjavanost okrivljenog predstavljaju okolnosti na osnovu kojih se može osnovano očekivati da će izricanjem opomene biti ostvarena svrha prekršajne sankcije.
Nejasnost razloga ogleda se u tome što sud istovremeno konstatuje neizvesnost činjeničnog stanja usled neokončanja upravnog postupka, a potom donosi konačnu odluku o prekršajnoj odgovornosti, čime se narušava unutrašnja logička doslednost odluke.
PREKRŠAJNO PRAVO
Odgovornost za prekršaj iz odredbe člana 108. stav 5. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima
Za prekršaj iz odredbe člana 108. stav 5. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima zakonodavac je predvideo odgovornost vozača i vlasnika vozila, bez obzira ko je na vozilu ugradio svetlosne i zvučne uređaje koji se ne smeju nalaziti na tom vozilu.
Ovlašćenje za upravljanje je jednostrana izjava volje i ne može obavezivati okrivljenog na carinjenje u vezi carinskog postupka (koju odgovornost mora prihvatiti) te je nejasno da li se na osnovu ovakve izjave vodi bilo kakav carinski postupak.
PREKRŠAJNO PRAVO
Krivica za učinjeni prekršaj
Krivica je bitno obeležje prekršaja, pa ukoliko sud propusti da u presudi navede razloge o obliku krivice okrivljenog, čini bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 3. Zakona o prekršajima,
PREKRŠAJNO PRAVO
Neadekvatno priznanje okrivljenog
Okrivljeni nije priznao izvršenje prekršaja, ako nije priznao nameru da preveze robu za koju zna da nije ocarinjena već je smatrao da čini uslugu prijatelju i prevozi mu njegove stvari.
PREKRŠAJNO PRAVO
Neodlučivanje o zaštitnoj meri oduzimanje predmeta
Učinjena je bitna povreda prekršajnog postupka kad prvostepeni sud ne odluči o predloženoj zaštitnoj meri oduzimanja predmeta kojima su izvršeni prekršaji.
PRIVREDNI PRESTUPI
Odgovornost za privredni prestup
Ogranak privrednog društva ne može biti odgovoran za privredni prestup, jer nema svojstvo pravnog lica.
OBLIGACIONO PRAVO
Odgovornost za prouzrokovanu štetu radnjom koja nije prekršaj
Činjenica da je neko lice pravnosnažnom prekršajnom presudom oslobođeno krivice da je prouzrokovalo saobraćajnu nezgodu ne predstavlja samo po sebi osnov za potraživanje naknade štete od drugog učesnika u saobraćajnoj nezgodi, a ne predstavlja ni smetnju da sud u parničnom postupku utvrđuje građanskopravnu odgovornost za prouzrokovanu štetu.