PREKRŠAJNO PRAVO
Neuređen zahtev i posledica odbacivanja
Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka mora biti jasan i precizan, a ne da sud iz priloga utvrđuje šta bi trebalo da bude sastavni elemenat činjeničnog opisa radnje iz koje proizilazi pravno obeležje prekršaja.
PREKRŠAJNO PRAVO
Nejasna pravna kvalifikacija kao osnov za ukidanje presude
Ako pravna kvalifikacija prekršaja nije jasno i precizno formulisana, odnosno ako se ne razlikuju pravni osnovi za prekršaj pravnog i odgovornog lica, to predstavlja razlog za ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje.
PREKRŠAJNO PRAVO
Odbijanje predloga za veštačenje ne predstavlja bitnu povredu postupka ako sud obrazloženo oceni sve dokaze
Postupanjem suda koji nije prihvatio predlog za izvođenje dokaza veštačenjem ne čini se bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, ukoliko je odluka zasnovana na savesnoj i brižljivoj oceni svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno.
PREKRŠAJNO PRAVO
Apsolutna zastarelost vođenja prekršajnog postupka
Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj učinjen, a vođenje prekršajnog postupka zastareva u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarelost.
PREKRŠAJNO PRAVO
Protivrečnost izreke i obrazloženja presude kao vid bitne povrede postupka
Ukoliko sud u izreci presude oglasi okrivljenog odgovornim za prekoračenje brzine, a u obrazloženju navede da je učinio prekršaj upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, presuda je protivrečna, jer se suštinski ne zna za koje je delo okrivljeni osuđen.
PREKRŠAJNO PRAVO
Postupak prema maloletniku
Maloletnik mora imati branioca u toku čitavog postupka i javnost mora biti isključena.
PREKRŠAJNO PRAVO
Nedopustivost oslobađanja pravnog lica bez ustanovljenja ko je odgovorno lice
Oslobađanje pravnog lica bez utvrđenja identiteta lica čijim je propustom u nadzoru do prekršaja došlo predstavlja povredu čl. 27. i 264. stav 2. tačka 3. Zakona o prekršajima.
PREKRŠAJNO PRAVO
Okolnosti pod kojima je potrebno suočenje okrivljenog i oštećenog
Kako je i po iskazima svedoka došlo do verbalne rasprave između okrivljenog i oštećenog a iskazi okrivljenog i oštećenog su u suprotnosti u pogledu važnih činjenica, to je po oceni drugostepenog suda, okrivljenog i oštećenog trebalo suočiti.
Ukoliko oštećeni nije podnosilac zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, nema aktivnu legitimaciju za podnošenje zahteva za naknadu troškova, budući da odredba člana 140. Zakona o prekršajima izričito propisuje koji se troškovi priznaju i ko ima pravo na njih.
PREKRŠAJNO PRAVO
Obaveza suda da okrivljenima omogući izjašnjenje na zapisnik svedoka
Kada se prekršajni postupak vodi bez određivanja glavnog pretresa u smislu člana 239. Zakona o prekršajima, sud nije dužan da okrivljenima obezbedi prisustvo saslušanju svedoka, već je dovoljno da im omogući izjašnjenje na zapisnik.