Tag Archives for " uviđaj "

Potraživanje štete u slučaju kada nije pozivana policija na uviđaj

PROCESNO PRAVO

Potraživanje štete u slučaju kada nije pozivana policija na uviđaj

Za građanskopravnu odgovornost tužene bez značaja je činjenica da tužilja posle saobraćajne nesreće nije pozvala MUP.

Odgovornost za prouzrokovanu štetu radnjom koja nije prekršaj

OBLIGACIONO PRAVO

Odgovornost za prouzrokovanu štetu radnjom koja nije prekršaj

Činjenica da je neko lice pravnosnažnom prekršajnom presudom oslobođeno krivice da je prouzrokovalo saobraćajnu nezgodu ne predstavlja samo po sebi osnov za potraživanje naknade štete od drugog učesnika u saobraćajnoj nezgodi, a ne predstavlja ni smetnju da sud u parničnom postupku utvrđuje građanskopravnu odgovornost za prouzrokovanu štetu.

Primena definicije naselja prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima

UDK: 351.81(497.11)
656.1:625.712(497.11)

PRIMENA DEFINICIJE NASELJA PREMA ZAKONU O BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA
Vladimir V. Miljević, advokatski pripravnik u Beogradu.

Rezime: Pitanje postojanja naselja u jednoj konkretnoj situaciji, koja je predmet određenog postupka, često može da bude od presudnog značaja. Okolnost (ne)postojanja naselja odlučna je činjenica, jer se upravo na osnovu nje dalje utvrđuje, prilagođenost brzine kretanja vozila konkretnoj situaciji. Stoga je pravilan odnos prema pojmu naselja veoma bitan za donošenje pravične i zakonite odluke. Od ishoda poređenja, u postupku utvrđene brzine kretanja konkretnog vozila, sa ograničenjem dozvoljene brzine na putu kojim se vozilo kretalo, zavisi i to da li je vozač vozio prilagođenom brzinom ili ne (na putevima u Republici Srbiji, opšte ograničenje u naselju iznosi 50 kmh, naspram opšteg ograničenja van naselja koje iznosi 80 kmh). Primećujemo, da su u pitanju razlike u brzinama, koje nisu zanemarljive. Naselje, kao pojam, predstavlja složen skup, koji u sebi sadrži četiri važna elementa. Ovi elementi (izgrađenost, funkcionalna objedinjenost, namena za život i rad stanovnika i odgovarajući znak), samo u slučaju kumulativnog postojanja mogu da ispune uslove, da se određeni prostor smatra naseljem. Iz tog razloga, u praksi je potrebno utvrditi znatan korpus činjenica, svakako znatno veći od pukog ispitivanja, da li je na određenom mestu postojao znak ili ne. Početi od utvrđivanja postojanja znaka za naselje, bilo bi isto, kao kada bi se u krivičnom postupku počelo od utvrđivanja krivice optuženog, bez prethodnog ispitivanja, redosledom propisanih elemenata krivičnog dela koji prethode utvrđivanju krivice (radnje, predviđenosti u zakonu i osnova koji isključuju protivpravnost). Stoga je i kod ispitivanja postojanja naselja, nužno potrebna ,,postepenost”, što podrazumeva potrebu, da se proveri postojanje svih zakonom predviđenih elemenata naselja i to po redosledu koji je naveden u Zakonu. Samo svestranim ispitivanjem postojanja apsolutno svih zakonom predviđenih elemenata naselja, može se sa izvesnošću izvesti pravilan zaključak o tome, da li je određeno mesto bilo naselje ili ne.
Nadamo se da će ovaj rad ohrabriti sve pravnike praktičare da u svom radu okolnosti postojanja naselja posvete zasluženo mesto, u svim postupcima gde se pitanje postojanja naselja bude ukazalo.

Ključne reči: naselje, naseljeno mesto, saobraćajna nezgoda, ograničenje brzine, saobraćajni znak, saobraćajna signalizacija, uviđaj, veštačenje, odgovornost upravljača puta.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se