Tag Archives for " uračunljivost "

Samovlašće

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Samovlašće

Postoje svi elementi krivičnog dela samovlašće, kada se, i pored izrečene sudske zabrane, okrivljeni koristio pravom službenosti prolaza preko imanja privatnog tužioca, u kom slučaju je postupao sa umišljajem, pri čemu je bio svestan svoga dela i hteo njegovo izvršenje.

Radnja krivičnog dela uvreda

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Radnja krivičnog dela uvreda

Za radnju krivičnog dela uvrede nije neophodno da sadrži nameru okrivljenog da omalovaži oštećenog i stoga ne mora biti obuhvaćena izrekom presude, osim u slučajevima iz stava 4. člana 170. KZ kada ulazi u njen pojam i mora biti obuhvaćena izrekom presude.

Ukidanje klauzule pravnosnažnosti i drugostepena odluka

KRIVIČNO PRAVO

KRIVIČNI POSTUPAK

Ukidanje klauzule pravnosnažnosti i drugostepena odluka

Kod činjenice da je osuđeni primio obe pravnosnažne presude i da je krivična dela izvršio u uračunljivom stanju neosnovani su žalbeni navodi da iz priložene medicinske dokumentacije pouzdano proizlazi da je osuđeni sada neuračunljiva osoba, a posebno imajući u vidu da mogućnost da osuđeni izdržava kaznu zatvora s obzirom na njegovo zdravstveno stanje može biti predmet razmatranja u nekom drugom postupku, a ne po predlogu za ukidanje klauzule pravosnažnosti presude kojom je osuđenom izrečena jedinstvena kazna u zakonito sprovedenom postupku.

Pretpostavka svesti o protivpravnosti i uračunljivosti

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Pretpostavka svesti o protivpravnosti i uračunljivosti

Svest o protivpravnosti, kao i uračunljivost kao samostalni elementi krivice se pretpostavljaju, pa se njihovo postojanje ne mora utvrđivati u svakom konkretnom slučaju.

Umišljaj kao oblik vinosti – Zakonodavna rešenja, dileme, sudska praksa –

 

UDK 343.222.1/.3(497.11)
340.142:343.222.1(497.11)
COBISS.SR-ID 394905

 

UMIŠLJAJ KAO OBLIK VINOSTI
– Zakonodavna rešenja, dileme, sudska praksa –

* Dragan U. Kalaba, zamenik VJT u Čačku u penziji.

Rezime: Vinost učinioca obuhvata umišljaj i nehat kao njegove oblike, a u praksi (sudskoj, tužilačkoj) umišljaj je najčešći i gotovo osnovni oblik vinosti, a on je i teži oblik, u odnosu na nehat, jer za krivična dela učinjena iz nehata postoji krivica samo ako je zakonom određena za konkretno krivično delo.
Sadržina umišljaja jesu svest i volja, a to je psihički odnos učinioca prema krivičnom delu jer isti ima svest – predstavu o elementima krivičnog dela, a kroz učinjene radnje izvršenja, a istovremeno i želi da preduzme takve radnje.
Sadržina i intenzitet svesti i volje kod učinioca, opredeljuju dva oblika umišljaja, dva njegova „stepena“, a to su: direktni i eventualni umišljaj.

Ključne reči: pojam krivičnog dela, predviđenost u zakonu, protivpravnost, skrivljenost, uračunljivost, vinost.

Presuda kojom se okrivljeni oslobađa optužbe

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Presuda kojom se okrivljeni oslobađa optužbe

Kada u optužnom aktu nadležnog tužioca zbog krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja nije naveden subjektivni elemenat krivičnog dela – oblik vinosti, kako u odnosu na radnju izvršenja krivičnog dela tako i na posledicu, tada ima mesta donošenju presude kojom se okrivljeni oslobađa optužbe.

Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti

KRVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti

U slučaju napada na više lica u vršenju službene dužnosti ima se smatrati da je učinjeno samo jedno krivično delo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, jer postoji prividni idealni sticaj po načelu konsumpcije.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se