UDK 343.222.1/.3(497.11)
340.142:343.222.1(497.11)
COBISS.SR-ID 394905
UMIŠLJAJ KAO OBLIK VINOSTI
– Zakonodavna rešenja, dileme, sudska praksa –
* Dragan U. Kalaba, zamenik VJT u Čačku u penziji.
Rezime: Vinost učinioca obuhvata umišljaj i nehat kao njegove oblike, a u praksi (sudskoj, tužilačkoj) umišljaj je najčešći i gotovo osnovni oblik vinosti, a on je i teži oblik, u odnosu na nehat, jer za krivična dela učinjena iz nehata postoji krivica samo ako je zakonom određena za konkretno krivično delo.
Sadržina umišljaja jesu svest i volja, a to je psihički odnos učinioca prema krivičnom delu jer isti ima svest – predstavu o elementima krivičnog dela, a kroz učinjene radnje izvršenja, a istovremeno i želi da preduzme takve radnje.
Sadržina i intenzitet svesti i volje kod učinioca, opredeljuju dva oblika umišljaja, dva njegova „stepena“, a to su: direktni i eventualni umišljaj.
Ključne reči: pojam krivičnog dela, predviđenost u zakonu, protivpravnost, skrivljenost, uračunljivost, vinost.