Tag Archives for " okrivljeni "

Dostavljanje pismena okrivljenom i bitna povreda odredaba krivičnog postupka

KRIVIČNO PRAVO

KRIVIČNI POSTUPAK

Dostavljanje pismena okrivljenom i bitna povreda odredaba krivičnog postupka

Odredbama koje se odnose na dostavljanje nije predviđeno dostavljanje presude okrivljenom preko policijskih službenika, ukoliko se dostava okrivljenom ne može izvršiti na adresi o kojoj je okrivljeni obavestio organ postupka.

Saizvršilaštvo

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Saizvršilaštvo

To što DNK tragovi jednog od okrivljenih nisu pronađeni na kesi sa opojnom drogom ne znači da nije postojao prethodni dogovor između okrivljenih da zajedno učestvuju u izvršenju krivičnog dela jer je taj okrivljeni upravljao vozilom u koje je drugi okrivljeni uneo kesu sa opojnom drogom i sakrio je ispod papučice gasa, a potom sedeo na mestu suvozača znajući za postojanje opojne droge i u nameri da istu radi prodaje prenese.

Evropski pravni standardi i nacionalno krivično procesno zakonodavstvo (razlozi neophodnosti usaglašavanja i stanje u Srbiji)

UDK: 340.137:343.1(497.11:4-672EU)

EVROPSKI PRAVNI STANDARDI I NACIONALNO KRIVIČNO PROCESNO ZAKONODAVSTVO (RAZLOZI NEOPHODNOSTI USAGLAŠAVANJA I STANJE U SRBIJI)
Prof. dr Stanko BEJATOVIĆ, redovni profesor Pravnog fakulteta u Kragujevcu i predsednik Srpskog udruženja za krivično-pravnu teoriju i praksu.

Rezime: Predmet stručno-kritičke analize u radu su tri grupe pitanja. Prvo, tu je pitanje koje se tiče pojma i vrste evropskih pravnih standarda u oblasti krivičnog procesnog prava. Osnovni zaključak analize ove grupe pitanja je stav autora da danas prostor ne samo Evrope već i međunarodne zajednice kao celine karakteriše prisustvo nemalog broja standarda koji s obzirom na ovo imaju i skoro univerzalni karakter. Kao takvi sve više su prisutni i u zakonodavstvima zemalja Evrope koje još uvek, u formalnom smislu reči, nisu članice Evropske unije (slučaj i sa Republikom Srbijom). Polazeći od ovog autor (u okviru druge grupe pitanja) obrazlaže i razloge neophodnosti implementacije predmetnih standarda u nacionalna krivičnoprocesna zakonodavstva (slučaj npr. sa sve većim internacionalnim karakterom najtežih oblika kriminaliteta, odlukama Evropskog suda za ljudska prava, uslovljenosti integracionih procesa stepenom implementacije standarda u nacionalno zakonodavstvo i sl).
Treća, centralna grupa pitanja ovog rada posvećena je konkretnoj analizi stepena implementacije pojedinih evropskih standarda u pozitivnom krivičnom procesnom zakonodavstvu Republike Srbije (slučaj npr. sa standardima koji se tiču efikasnosti krivičnog postupka, koncepta istrage, jačanja sloboda i prava učesnika krivičnog postupka, prava na pravni lek i efikasan sistem pravnih lekova i mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog u krivičnom postupku). U analizi ove grupe pitanja autor je posebnu pažnju posvetio svom viđenju načina i puteva potpune implementacije analiziranih standarda u krivično procesno zakonodavstvo Srbije, što po shvatanju autora treba da bude realizovano nastavkom rada na reformi njenog krivičnog procesnog zakonodavstva – pre svega ZKP.

Ključne reči: Evropa, pravni standardi, krivično procesno zakonodavstvo, Srbija, krivični postupak, krivičnoprocesni subjekti, Zakonik o krivičnom postupku, pravni sistem, implementacija, istraga, okrivljeni, pojednostavljene forme postupanja u krivičnim stvarima, sistem pravnih lekova, oštećeni.

Sporazum o priznanju u krivičnom i prekršajnom postupku

UDK: 343.144

SPORAZUM O PRIZNANJU U KRIVIČNOM I PREKRŠAJNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, Pravni fakultet Univerziteta Union.

Rezime: Sporazumi koje u savremenom krivičnom postupku zaključuju organi gonjenja (krivičnog ili prekršajnog) sa osumnjičenim imaju cilj da ubrzaju suđenja, olakšaju krivični postupak i rasterete sudove koji su postali zabrinjavajuće zatrpani ogromnom količinom predmeta koje sve teže rešavaju do isteka rokova zastarelosti. Jedna od ustanova te “konsenzualne pravde“ je sporazum o priznanju krivičnog dela, odnosno prekršaja koji organi gonjenja i prezumptivni učinilac krivičnog dela, odnosno prekršaja zaključuju da bi jedni (organi gonjenja) uštedeli vreme i napore u mukotrpnom poslu dokazivanja činjenica relevantnih za donošenje odluke o postojanju delikta i odgovornosti, a drugi (osumnjičeni) da bi postigli
povoljniji ishod krivičnog postupka, odnosno blažu presudu. Ustanova je preuzeta iz američkog krivičnog postupka i u naš ZKP uneta 2009. god. i bez značajnijih izmena preuzeta u Zakonik iz 2011. godine. Naknadno, Zakonom o izmenama i dopunama ZKP iz maja 2014. (“Sl. glasnik RS“, 55/2014) neka od pitanja vrlo važnih za njenu primenu uređena su na bitno drugačiji način. U radu su kritički razmotrene te izmene, ali i druga praktična i pravnoteorijska pitanja.

Ključne reči: sporazum, priznanje, krivično delo, prekršaj, krivični postupak, prekršajni postupak, javni tužilac, okrivljeni.

O pravu okrivljenog da ispituje svedoke optužbe i odbrane u krivičnom postupku

UDK: 343.121(497.11)

O PRAVU OKRIVLJENOG DA ISPITUJE SVEDOKE OPTUŽBE I ODBRANE U KRIVIČNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, redovni profesor emeritus Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu.

Rezime: Ustav Srbije i novi ZKP ustanovili su jedan broj novih prava odbrane okrivljenog u krivičnom postupku, među njima i pravo okrivljenog da ispituje svedoke optužbe i odbrane, preuzeto iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Autor je obradio nekoliko opšta pitanja koja se uz to pravo postavljaju i kritički prikazao odredbe kojima je ono uređeno u ZKP Srbije. U zaključku je konstatovao da je Zakonik propustio da na odgovarajućim mestima ugradi nove procesnopravne norme koje bi omogućile realizaciju tog prava, odnosno onemogućile njegovo kršenje. Odredbe koje govore o ispitivanju svedoka u prethodnom postupku, pa i na glavnom pretresu i o širokoj dokaznoj snazi nekontradiktornih svedočkih iskaza ostale su uglavnom neizmenjene, a retke izmene u njima samo otežavaju umesto da olakšavaju delotvorno ostvarivanje prava odbrane, pa čak omogućuju i njegovo kršenje. Na kraju autor se založio da se u najavljenoj izmeni Zakonika o krivičnom postupku ti nedostaci otklone i da se odredbe Zakonika koje se odnose na tu problematiku dovedu u sklad sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Ključne reči: krivični postupak, Zakonik o krivičnom postupku, ispitivanje svedoka, nekontradiktorni iskazi svedoka, pravično suđenje, Evropska konvencija, Ustav Srbije, okrivljeni, pravo odbrane.

Stručni savetnik u krivičnom postupku

UDK: 343.148
340.69

STRUČNI SAVETNIK U KRIVIČNOM POSTUPKU
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Polazeći od objektivne potrebe za pružanjem stručne pomoći strankama, a po ugledu na konkretno rešenje u italijanskom krivičnom postupku, u delu naše procesne teorije se već godinama insistira na normiranju ustanove stručnog savetnika. Prihvatajući konačno takve stavove u Zakoniku o krivičnom postupku iz 2011. godine, zakonodavac Republike Srbije je realno omogućio strankama da u mnogim situacijama i praktično ostvare svoje pravo na kritičku ocenu iskaza veštaka, što je jedno od najkontroverznijih pitanja savremene krivične procedure. Nesporno je, međutim, da odgovor na pitanje o svrsishodnosti i dometima pružanja stručne pomoći krivičnoprocesnim strankama od strane tehničkih savetnika, kao i odgovor na sva druga sporna pitanja u vezi sa tim, može dati jedino praksa.

Ključne reči: krivični postupak, stručni savetnik, veštak, specijalista, okrivljeni, tužilac, dokazivanje.

Ko snosi troškove krivičnog postupka branioca okrivljenog po službenoj dužnosti u pojedinim fazama krivičnog postupka?

UDK: 343.13:347.921.6
343.121.4(497.11)

KO SNOSI TROŠKOVE KRIVIČNOG POSTUPKA BRANIOCA OKRIVLJENOG PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI U POJEDINIM FAZAMA KRIVIČNOG POSTUPKA?
Dr Dragan Obradović, sudija Višeg suda u Valjevu.

Rezime: U radu se prikazuje normativno uređenje koje se odnosi na troškove krivičnog postupka prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku. Poseban akcenat je stavljen na pitanje ko snosi troškove krivičnog postupka koji se dosuđuju braniocu okrivljenog koji je postavljen po službenoj dužnosti u pojedinim fazama krivičnog postupka – u toku istrage. Posebno, što odluke koje se odnose na obračun troškova krivičnog postupka u ovakvim situacijama, u praksi ponekad izazivaju i određene nedoumice.

Ključne reči: troškovi krivičnog postupka, okrivljeni, branilac po službenoj dužnosti.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se