KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Presuda kojom se okrivljeni oslobađa optužbe
Kada u optužnom aktu nadležnog tužioca zbog krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja nije naveden subjektivni elemenat krivičnog dela – oblik vinosti, kako u odnosu na radnju izvršenja krivičnog dela tako i na posledicu, tada ima mesta donošenju presude kojom se okrivljeni oslobađa optužbe.
OBLIGACIONO PRAVO
Pravo osiguravača na regres isplaćene štete
Osiguravač koji naknadi štetu trećim licima ima pravo regresa, potpunog ili delimičnog, od lica koje je skrivilo štetu ili doprinelo nastanku štete, kao i od njihovog osiguravača.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Okolnosti koje utiču na odmeravanje kazne
Okolnost da kolona pešaka koja je prelazila kolovoz nije bila pravilno obeležena može se uzeti samo kao doprinos nastanku i posledicama saobraćajne nezgode kojim se ne dovodi u pitanje zaključak prvostepenog suda da se osnovni propust koji je doveo do nastanka saobraćajne nezgode nalazi na strani okrivljenog.
OBLIGACIONO PRAVO
Srednji stepen naruženosti i duševni bol
Kada je u toku postupka utvrđeno da je tužilac kao učesnik u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj nema njegovog doprinosa, zadobio telesne povrede, a veštačenjem je utvrđeno postojanje srednjeg stepena naruženosti, potrebno je ispitati i oceniti da li je oštećeni usled toga pretrpeo i u kojoj meri duševne bolove.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja i „momenat iznenađenja“
Uzrok nastanka tzv. “momenta iznenađenja“ u konkretnoj saobraćajnoj situaciji smanjene vidljivosti zbog guste magle može da bude i kretanje vozila kojim upravlja oštećeni i brzinom koja je znatno manja od brzine kretanja vozila optuženog.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja
Kod činjenice da vozač nije osetio u vožnji neispravnosti, koje su prilikom tehničkog pregleda posle nezgode konstatovane od strane veštaka mašinske struke ne mora da znači da su iste imale uticaj na nastanak nezgode.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja
Nepropisno kretanje oštećenog koji se kreće vozilom većom brzinom od dozvoljene može se smatrati doprinosom nastanku nezgode odnosno težini posledice a ne uzrokom saobraćajne nezgode.