OBLIGACIONO PRAVO
Naknada nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženosti
Pravo na naknadu nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog naruženosti oštećeni može ostvarivati od trenutka kada je njegovo stanje postalo trajno, tj. od saznanja da su posledice povređivanja postale trajne i da dalje lečenje ne doprinosi smanjenju trajnih štetnih posledica.
USTAVNO PRAVO
Zastarelost potraživanja naknade štete nastale usled naknadnog pogoršanja zdravstvenog stanja oštećenog
U situaciji kada nastanak buduće štete u vidu pogoršanja zdravstvenog stanja nije utvrđen u prvoj (prethodno okončanoj) parnici, odnosno kada oštećeni nije ni mogao da potražuje tu nematerijalnu štetu, nije prihvatljiv stav da je potraživanje naknade tako nastale nematerijalne štete zastarelo.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada nematerijalne štete u vidu pretrpljenih duševnih bolova zbog naročito teškog invaliditeta člana porodice
U slučaju naročito teškog invaliditeta nekog lica sud može dosuditi njegovom bračnom drugu, deci i roditeljima pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog estetske naruženosti
Ne može se prihvatiti pravni stav da tužiocu zbog estetske naruženosti lakog stepena pripada naknada nematerijalne štete bez obzira što nije trpeo duševne bolove.
OBLIGACIONO PRAVO
Srednji stepen naruženosti i duševni bol
Kada je u toku postupka utvrđeno da je tužilac kao učesnik u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj nema njegovog doprinosa, zadobio telesne povrede, a veštačenjem je utvrđeno postojanje srednjeg stepena naruženosti, potrebno je ispitati i oceniti da li je oštećeni usled toga pretrpeo i u kojoj meri duševne bolove.
UDK: 340.66:616-001
347.296(497.11)
VEŠTAČENJE DUŠEVNIH BOLOVA ZBOG NARUŽENOSTI TELA
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak.
Rezime: Pojam naruženosti podrazumeva promene na vidljivim delovima tela ili druge promene koje su nastale kao posledica pretrpljenih povreda, a koje kod oštećenog i okoline izazivaju osećaj neprijatnosti i nelagodnosti. Uz to, osećaj naruženosti kod oštećenog izaziva osećaj manje vrednosti zbog nelagodnosti u odnosu na osobe koje taj nedostatak nemaju, pri čemu subjektivni osećaj treba ceniti u razumnoj meri. Pravno određenje ovog vida nematerijalne štete ukazuje da samo naruženje izgleda ili sklada tela, odnosno funkcije tela ne daje osnov za dosuđivanje pravične novčane naknade, već su to duševni bolovi koje oštećeni trpi zbog izmenjenog izgleda, primetnosti, opsega i dr.
Naruženost bi se mogla definisati kao narušenost dotadašnjeg spoljnjeg izgleda ili telesnog sklada ili dela tela oštećenog ili kao narušenost neke vidljive telesne funkcije. Veštačenje ovog vida nematerijalne štete treba da se vrši na dva nivoa. Prvi nivo se odnosi na konstataciju da naruženost postoji, određivanje njene lokacije i davanje opisa promena na telu. Drugi nivo uključuje procenu psihičkih posledica postojeće naruženosti, pri čemu se vodi računa o nizu individualnih karakteristika, kao što su: starost, pol, bračni status, moguća reakcija okoline na telesnu promenu, uz posebno posvećivanje pažnje ličnosti oštećenog, u sklopu doživljaja naruženosti.
Ključne reči: naruženost tela, duševni bolovi, veštaci.