Tag Archives for " dokazivanje "

Dokazivanje ispravom na glavnom pretresu

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Dokazivanje ispravom na glavnom pretresu

Izveštaj Centra za socijalni rad, koji se bazira na sadržini podnete krivične prijave protiv okrivljenog zbog krivičnog dela nasilje u porodici, može se pročitati kao dokaz na glavnom pretresu, bez obzira što se na pretresu oštećeni koristio pravom da ne svedoči.

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka i dokazivanje

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka i dokazivanje

Prvostepeni sud je ovlašćen da u cilju svestranog raspravljanja predmeta dokazivanja po službenoj dužnosti pribavi medicinsku dokumentaciju za okrivljenog i oštećenog i da odredi veštačenje od strane veštaka medicinske struke za ova lica s obzirom da su oni imali povrede u saobraćajnoj nezgodi, pa ukoliko to ne uradi u presudi su dati nejasni razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja.

Teret dokazivanja u radnom sporu

UDK: 347.94:331.109(497.11)

TERET DOKAZIVANJA U RADNOM SPORU
Borivoje Gajić, sudija Apelacionog suda u Novom Sadu.

„Ko negira ne treba da dokazuje“

Rezime: Dokazivanje je procesna delatnost suda i stranaka u parničnom postupku uz učešće eventualno drugih učesnika u sporu (umešača), radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, kako bi se obezbedio pravilan osnov za sudsku odluku. Pravilna primena materijalnog prava na osnovu koga sud u svakom konkretnom slučaju odlučuje o osnovanosti tužbenog zahteva direktno je uslovljena pravilnim i potpunim utvrđenjem činjeničnog stanja u sporu. Da bi se utvrdilo pravilno i potpuno činjenično stanje sud prvenstveno mora pravilno primeniti procesna pravila o dokazivanju odlučnih činjenica. Dokazivanje je prvenstveno procesna aktivnost suda ali i parničnih stranaka usmerena na izvođenje dokaza radi utvrđenja istinitosti činjeničnih tvrdnji stranaka. Cilj dokazivanja je izvođenje logičkog zaključka o osnovanosti tužbenog zahteva. Predmet dokazivanja su određene tvrdnje parničnih stranaka o postojanju ili nepostojanju pravno relevantnih činjenica za donošenje odluke koje su s obzirom na prirodu spora odlučne za pravilnu primenu materijalnog prava. Dužnost je stranke u parnici da iznese činjenice na kojima zasniva svoj zahtev i predloži dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi, tako da svaka stranka mora imati aktivnu ulogu u toku trajanja postupka, jer se samo na osnovu sprovedenog raspravljanja o spornim činjenicama i na osnovu dokaza koje sud izvede mogu utvrditi odlučne činjenice za odluku o tužbenom zahtevu. Radni spor ima svoje karakteristike, kako u odnosu na specifičan položaj stranaka u sporu (zaposlenog u odnosu na poslodavca), tako i u odnosu na predmet spora (ocene zakonitosti odluke poslodavca). Predmet spora u radnom sporu u užem smislu, čiji je predmet ocena zakonitosti odluke poslodavca kojom je odlučeno o pravu, obavezi i odgovornosti zaposlenog određuje i sam redosled dokazivanja kao i odlučne činjenice koje sud treba utvrditi po službenoj dužnosti. Materijalnopravni odnos stranaka tužioca kao zaposlenog i tuženog kao njegovog poslodavca zbog specifičnog podređenog položaja zaposlenog i položaja subordinacije, pravila o teretu dokazivanja u odnosu na opštu parnicu drugačije raspodeljuje o čemu se u sudskoj praksi često ne vodi računa i dolazi do povrede istih pravila. Ovaj članak je pokušaj da se na neke dileme ukaže i utvrde neka pravila po kojim se utvrđuju odlučne činjenice u radnom sporu čiji je predmet ocena zakonitosti odluke poslodavca.(1)

Ključne reči: parnični postupak, radni spor, teret dokazivanja, raspravno načelo, načelo materijalne istine, dokazivanje, ocena dokaza, donošenje odluke.

Razlika između mobinga i konflikta

UDK: 349.2(497.11)
347.94:343.62-057.16(497.11)

RAZLIKA IZMEĐU MOBINGA I KONFLIKTA – zakon i praksa
Olga Vučković Kićanović, Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova, samostalni savetnik.

U modernom svetu radno mesto je jedino bojno polje na kome ljudi mogu ubijati jedni druge, bez rizika da budu privedeni pred lice pravde.
Dr Lajman (1932-1999)

Rezime: Mada je Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu u primeni od 2010. godine, u praksi je mnogo nedoumica, koje otežavaju pravilnu implementaciju i stvaraju različitu praksu, što dovodi do pravne nesigurnosti. Preduslov da se to koriguje je prepoznavanje i razgraničavanje mobinga od kršenja drugih radnih, socijalnih i ljudskih prava, kao i konflikta, s obzirom da su zakonske pretpostavke postojanja mobinga ponavljanje i umišljaj. Članak je fokusiran na pojam mobinga po ZSZR i specifičnosti zlostavljanja u državnom i javnom sektoru, ali obrađuje i odstupanje od klasičnog dokaznog načela „actori incubit probatio“ i uvođenje zloupotrebe iz opšteg režima naknade štete u poseban zakon, sa ciljem sveobuhvatnijeg pristupa u procesuiranju.

Ključne reči: mobing, konflikt, dokazivanje, zloupotreba prava.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se