PREKRŠAJNO PRAVO
Odbacivanje zahteva za sudsko odlučivanje o izdatom prekršajnom nalogu
Sud je dužan da rešenjem odbaci kao neblagovremen zahtev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, kada okrivljeni prekršajni nalog dostavi prekršajnom sudu po proteku roka od osam dana od dana prijema prekršajnog naloga.
PREKRŠAJNO PRAVO
Samoinicijativno dostavljanje pisane odbrane
Sud neće dosuditi troškove okrivljenom kada samoinicijativno dostavi pisanu odbranu.
TEMA BROJA
PREKRŠAJNO PRAVO
UDK:340.142:347.513(497.11)
343.11
COBISS.SR-ID 70547721
NAKNADA ŠTETE LICU KOJE JE NEOPRAVDANO KAŽNJENO PREKRŠAJNIM NALOGOM
ZA PREKRŠAJ
* Dr Mirjana Martić, sudija i zamenik predsednika Prekr-šajnog suda u Beogradu i predsednik Izvršnog odeljenja
suda.
Rezime: Institut prekršajnog naloga uveden je u prekršajno pravo 2013. godine. On predstavlja izuzetak od
pravila da kaznu za prekršaj izriče prekršajni sud. Izdavalac prekršajnog naloga je organ uprave koji izriče
novčanu kaznu za prekršaj, a kažnjeno lice ima mogućnost da pokrene prekršajni postupak u roku od osam dana
od dana uručenja prekršajnog naloga i na taj način obezbedi sebi pravo da se o optužbi za prekršaj odluči pred
nezavisnim i nepristrasnim sudom.
Prekršajni nalozi uvedeni su za najlakše prekršaje za koje je propisana novčana kazna u fiksnom iznosu. Korist od
prihvatanja odgovornosti za prekršaj na osnovu prekršajnog naloga je mogućnost da se u roku od osam dana od
dana uručenja uplati polovina izrečene novčane kazne, u kom slučaju se druga polovina oprašta. Međutim, ovaj
institut je ubrzo postao široko rasprostranjen u praksi, a po mišljenju autora, on je ujedno postao i način da se „na
mala vrata“ izdavaocima prekršajnih naloga – organima uprave „vrati“ nadležnost da kažnjavaju za prekršaje.
Prekršajne naloge izdaju organi uprave, ali na osnovu Zakona o prekršajima, zbog čega autor na početku rada
analizira njegovu pravnu prirodu sa aspekta upravnog i prekršajnog prava. U nastavku, autor sagledava pravni okvir
kojim je uređena oblast naknade štete neopravdano kažnjenom licu za prekršaj, tako što upoređuje rezultate ogleda
jezičkog i ciljnog tumačenja odredaba Zakona o prekršajima. Rezultati ogledne analize izloženi su u zaključnom
delu u kojem autor nastoji da odgovori na pitanje da li se lice kažnjeno za prekršaj prekršajnim nalogom može
kvalifikovati kao neopravdano kažnjeno lice i pod kojim uslovima.
Ključne reči: prekršajni nalog, naknada štete, prekršaj, neopravdano kažnjen, neosnovana osuda, ponavljanje
postupka.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Dostava prekršajnog naloga
Pitanje urednosti dostave prekršajnog naloga cijeni se prema odredbama Zakona o prekršajima, i to u prekršajnom postupku, a ne u okviru upravnog postupka, pa razlozi koji se tiču urednosti dostavljanja prekršajnog naloga ne mogu biti osnov za ponavljanje postupka u upravnom postupku.
USTAVNO PRAVO
Nadležnost u prekršajnom postupku
Ako prekršajni sud u toku postupka zaključi da se radi o prekršaju za koji je trebalo izdati prekršajni nalog, jer se radi o delu za koje je predviđena novčana kazna u fiksnom iznosu, sud ne može da vrati organu državne uprave predmet radi naknadnog izdavanja prekršajnog naloga, već mora da završi započeti postupak.
PREKRŠAJNO PRAVO
Neadekvatno priznanje okrivljenog
Okrivljeni nije priznao izvršenje prekršaja, ako nije priznao nameru da preveze robu za koju zna da nije ocarinjena već je smatrao da čini uslugu prijatelju i prevozi mu njegove stvari.
PREKRŠAJNO PRAVO
Neodlučivanje o zaštitnoj meri oduzimanje predmeta
Učinjena je bitna povreda prekršajnog postupka kad prvostepeni sud ne odluči o predloženoj zaštitnoj meri oduzimanja predmeta kojima su izvršeni prekršaji.
PREKRŠAJNO PRAVO
Odobravanje zahteva za sudsko odlučivanje
Pravilno je rešenje kojim se odbacuje zahtev za sudsko odlučivanje kad podnosilac tog zahteva prilikom dostave prekršajnog naloga isti nije potpisao.
USTAVNO PRAVO
Zastarelost pokretanja i vođenja carinskog prekršaja
Za prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja može se posebnim zakonom propisati duži rok zastarelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka od roka koji je propisan Zakonom o prekršajima.