Zastarelost pokretanja i vođenja carinskog prekršaja
USTAVNO PRAVO
Zastarelost pokretanja i vođenja carinskog prekršaja
Za prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja može se posebnim zakonom propisati duži rok zastarelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka od roka koji je propisan Zakonom o prekršajima.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Ustavnom sudu podnet je predlog ovlašćenog predlagača za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti člana 305. stav 2. Carinskog zakona („Službeni glasnik RS”, br. 18/10, 111/12, 29/15, 108/16 i 113/17 – dr. zakon), (u daljem tekstu: Zakon). U predlogu se navodi da je osporena odredba Zakona kojom je propisano da se postupak za izdavanje prekršajnog naloga ne može pokrenuti niti voditi ako protekne tri godine od dana kada je prekršaj učinjen, nesaglasna sa odredbama Zakona o prekršajima kojima je uređena zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, što osporenu odredbu čini nesaglasnom sa odredbom člana 4. stav 1. Ustava kojom je utvrđeno jedinstvo pravnog poretka. Osporeni Zakon u celini je prestao da važi 16. decembra 2018. godine, stupanjem na snagu Carinskog zakona („Službeni glasnik RS”, br. 95/18 i 91/19 – dr. zakon), kao i da odredba člana 276. stav 2. novog Zakona predviđa isto zakonsko rešenje koje je bilo predviđeno osporenim Zakonom.
Ustavni sud je našao da se u konkretnom slučaju kao osnovno sporno ustavnopravno pitanje postavlja da li odredba Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS”, br. 65/13, … 91/19), kojom je propisana shodna primena opšteg roka zastarelosti za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka od godinu dana i za postupak izdavanja prekršajnog naloga, isključuje mogućnost da se posebnim zakonom, za postupak izdavanja prekršajnog naloga propiše drugačiji, duži rok zastarelosti, kao što je to učinjeno osporenom odredbom Zakona.
Ustavni sud je najpre utvrdio da je Zakonom o prekršajima na sistemski način uređena materija prekršaja. U okviru glave ovog zakona kojom je uređena zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka propisani su opšti rok zastarelosti od godinu dana od dana izvršenja prekršaja, vreme za koje zastarevanje ne teče, prekid zastarevanja, rok za nastupanje apsolutne zastarelosti, kao i da se navedeno shodno primenjuje na zastarelost pokretanja i vođenja postupka za izdavanje prekršajnog naloga. Ustavni sud je takođe utvrdio da je odredbom člana 84. stav 5. Zakona o prekršajima propisan izuzetak od opšteg roka zastarelosti, pa je predviđena mogućnost da se za prekršaje iz određenih oblasti (pored ostalih i za prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja) posebnim zakonom propiše duži rok zastarelosti. Saglasno navedenom zakonskom ovlašćenju, odredbom člana 276. stav 1. važećeg Carinskog zakona iz 2018. godine propisan je duži rok zastarelosti za pokretanje carinskog prekršajnog postupka i on iznosi tri godine od dana kada je prekršaj učinjen. Osporenom odredbom Zakona propisan je isti rok zastarelosti za postupak izdavanja prekršajnog naloga.
Ceneći saglasnost osporene odredbe Zakona sa ustavnim načelom jedinstva pravnog poretka koje nalaže da osnovni principi i pravni instituti predviđeni zakonima kojima se na sistemski način uređuje jedna oblast društvenih odnosa budu poštovani i u posebnim zakonima, osim ako je tim zakonom izričito propisana mogućnost drugačijeg uređivanja istih pitanja, Ustavni sud je našao da je Zakon o prekršajima izričito propisao da se za prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja može posebnim zakonom propisati duži rok zastarelosti, iz čega proizlazi da se radi o izuzetku od pravila o opštem roku zastarelosti, koji je propisan ovim zakonom. Ustavni sud je takođe našao da iz navedene zakonske odredbe sledi da se mogućnost propisivanja dužeg roka zastarelosti odnosi na sve prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja, odnosno kako na one kod kojih se prekršajni postupak pokreće rešenjem suda na osnovu zahteva ovlašćenog podnosioca, tako i na one kod kojih se prekršajni postupak pokreće rešenjem suda na osnovu izdatog prekršajnog naloga, povodom koga je podnet zahtev za sudsko odlučivanje. Kako se, saglasno Zakonu o prekršajima, pravilo o opštem roku zastarelosti shodno primenjuje na postupak izdavanja prekršajnog naloga, propisivanje dužeg opšteg roka zastarelosti, kao što je učinjeno Carinskim zakonom, znači da se na postupak izdavanja prekršajnog naloga shodno primenjuje ovaj, duži rok zastarelosti, kao što je propisano osporenom odredbom. Pri tome, Ustavni sud ukazuje da je mogućnost propisivanja dužeg roka zastarelosti za prekršaje iz određenih oblasti (pa i za prekršaje iz oblasti carinskog poslovanja) predviđena, pre svega, zbog okolnosti vezanih za otkrivanje ovih prekršaja i njihovih učinilaca, a ne s obzirom na njihovu težinu, pa osporena odredba, suprotno shvatanju predlagača, ni na koji način nije protivna prirodi instituta prekršajnog naloga.
Imajući u vidu navedeno, Sud je odbacio predlog, saglasno odredbi člana 36. stav 1. tačka 7) Zakona o Ustavnom sudu, zbog nedostatka pretpostavki za postupanje i odlučivanje.
(Zaključak Ustavnog suda Srbije, Uz. 189/18 od 15. X 2020)