PRIVREDNI PRESTUPI
Privredni prestup iz člana 110. stav 1. tačka 1. i stav 2. Zakona o putevima
Upravljač železničke infrastrukture čini privredni prestup iz člana 110. stav 1. tačka 1. i stav 2. Zakona o putevima ako ne sprovede mere za bezbedan i nesmetan saobraćaj na putnom prelazu, odnosno mestu ukrštanja na infrastrukturi kojom upravlja, a sve u cilju nesmetanog i bezbednog odvijanja saobraćaja kako ne bi došlo do štetnog događaja.
PREKRŠAJNO PRAVO
Odgovornost pravnog lica
Obligacionim ugovorima ne može se derogirati Zakon o prekršajima.
OGLEDI
OBLIGACIONO PRAVO
UDK: 347.516:656.1(497.11)
639.1.058
ODGOVORNOST UPRAVLJAČA JAVNOG PUTA ZA ŠTETU OD DIVLJAČI
* Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog suda u penziji.
Rezime: Pred osnovnim sudovima u Republici Srbiji pokrenuti su brojni sporovi za naknadu štete usled sudara motornih vozila sa divljim životinjama, kako na autoputu, tako i na ostalim državnim putevima. U više prvostepenih presuda zauzeto je pravno stanovište o postojanju objektivne odgovornosti upravljača javnog puta za nastalu štetu na motornom vozilu i nanete povrede vozaču i putnicima u vozilu. Osim navedenih usvajajućih odluka, donete su i prvostepene presude kojima je tužbeni zahtev odbijen. U tim presudama je zauzeto stanovište da upravljač javnog puta ne može odgovarati za štetu nastalu sudarom motornog vozila sa psom lutalicom, ili divljom životinjom, ako je preduzeo potrebne mere da obezbedi nesmetano obavljanje saobraćaja izgradnjom zaštitne ograde na autoputu, odnosno postavljanjem odgovarajućeg saobraćajnog znaka na drugom državnom putu. U tom slučaju sudovi nalaze da odgovornost za nastalu štetu snosi jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji je šteta nastala, odnosno lovačko udruženje koje gazduje lovištem na tom delu puta.
S obzirom na iznete oprečne stavove u pogledu pravnog osnova odgovornosti upravljača javnog puta neophodno je izvršiti adekvatnu pravnu analizu odgovarajućih pozitivnopravnih odredbi o postojanju ili nepostojanju odgovornosti upravljača javnog puta za navedene štete.
Ključne reči: javni put, upravljač javnog puta, naknada štete, odgovornost jedinica lokalne samouprave, odgovornost lovačkog udruženja koje gazduje lovištem.
USTAVNO PRAVO
Naknada za korišćenje javnih puteva
Zakon ne sadrži odredbe kojima se jedinica lokalne samouprave ovlašćuje da svojim aktom, pored iznosa i olakšica za naknadu za korišćenje putnog zemljišta opštinskog puta i ulice i drugog zemljišta koje koristi upravljač opštinskog puta i ulice, propiše i način utvrđivanja i plaćanja ove naknade.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO-MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja
Obaveza vozača da preduzme potrebne mere da vozilo što pre ukloni sa kolovoza auto-puta, nije vremenski opredeljena, niti je njeno nepoštovanje propisano kao saobaćajni prekršaj, tako da je bez uticaja na nastanak saobraćajne nezgode koliko vremena je kombi vozilo provelo zaustavljeno na zaustavnoj traci pre saobraćajne nezgode.
OBLIGACIONO PRAVO
Odgovornost upravljača puta
Upravljač puta odgovoran je za štetu koja nastane korisniku zbog neodržavanja puta.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada materijalne štete
Kada je pas iskočio iznenada na kolovoz auto-puta gde je došlo do kontakta sa vozilom kojim je upravljala tužilja, tada je za nastalu materijalnu štetu odgovoran upravljač puta.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada materijalne štete zbog stoke na magistralom putu
U situaciji kada je tužilac, upravljajući vozilom na magistralnom putu, naleteo na svinje nepoznatog vlasnika, pa je na vozilu nastala materijalna šteta, tada za nastalu štetu odgovaraju tuženici – opština i javno preduzeće solidarno.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Sticanje svojine građenjem na tuđem zemljištu
Pravila o sticanju svojine građenjem na tuđem zemljištu ne mogu se primijeniti u slučaju bespravne gradnje na gradskom građevinskom zemljištu koje je u državnoj svojini.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada materijalne štete i isplata zakonske zatezne kamate
Kada je nastala šteta na vozilu tužioca propustom tuženika – JP „Putevi Srbije“ tuženik je dužan da plati tužiocu naknadu materijalne štete sa pripadajućom zateznom kamatom koja se računa od dana veštačenja – utvrđenja visine štete, a ne od dana presuđenja.