Results

Search Results for:

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka

PREKRŠAJNO PRAVO

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka

Na iskazu okrivljenog koji nije bio upozoren da ima pravo da uzme branioca po svom izboru ili da bude saslušan u prisustvu branioca ne može se zasnovati odluka u prekršajnom postupku.

PREKLUZIJA I ZABRANA PONOVNOG UKIDANJA PRVOSTEPENOG REŠENJA U PARNIČNOM POSTUPKU

OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK: 347.937(497.11)
PREKLUZIJA I ZABRANA PONOVNOG UKIDANJA PRVOSTEPENOG REŠENJA U PARNIČNOM POSTUPKU
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: U parničnom postupku pravo na pravično suđenje obuhvata svojim sadržajem i suđenje u razumnom roku. To podrazumeva prema odredbama ZPP i dužnost stranke da blagovremeno iznese činjenice i predloži dokaze. Pasivizam na tu temu ima za posledicu prekluziju u pogledu mogućnosti njihove upotrebe ako se to može pripisati krivici stranke. U drugostepenom postupku po žalbi protiv presude i rešenja prvostepenog suda koji sadrži odluku o zahtevu stranaka obavezna je drugostepena rasprava, koja je takođe u funkciji zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Ključne reči: činjenice, dokazi, razuman rok, prekluzija, dvostruko ukidanje, obavezna rasprava, drugostepeni sud, vrste sudske odluke.

Pojam pretnje kod krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Pojam pretnje kod krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti

Radnja izvršenja ugrožavanja sigurnosti sastoji se u izricanju kvalifikovane pretnje, kojom se stavlja u izgled tačno određeno zlo: da će se napasti na telo ili život pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica.

Upis zabeležbe spora u katastar nepokretnosti

UPRAVNO PRAVO

Upis zabeležbe spora u katastar nepokretnosti

Ne može se izvršiti upis zabeležbe spora ako se zahteva upis spora po tužbi koja se odnosi na isplatu naknade za oduzeto zemljište.

PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Grosam protiv Češke Republike
Predstavka broj 19750/13
23. 6. 2022.
Povreda člana 6.1. EK
Aplikant je Jan Grosam, češki državljanin.
U relevantno vreme u ovom predmetu, g. Grosam je radio kao službenik za izvršenje, između ostalog, pravosnažnih građanskih sudskih odluka i arbitražnih odluka u ime države. Ministar pravde je 2010. godine pokrenuo disciplinski postupak protiv aplikanta zbog navodnog nedoličnog ponašanja pred disciplinskim većem za sudije Vrhovnog upravnog suda, koji deluje kao disciplinski sud.
Ministar pravde je predložio da se aplikant na samom početku kazni novčano. Aplikant je tvrdio da je njegova krivica morala biti dokazana jer po pravilu treba primeniti Zakon o krivičnom postupku, te da u u tom smislu nisu dostavljeni dokazi. Sud ga je proglasio krivim i kaznio sa 350.000 čeških kruna (oko 12.650 evra).
G. Grosam se žalio Ustavnom sudu, tvrdeći da se nije primenio Zakon o krivičnom postupku, posebno po pitanju pretpostavke nevinosti, dužnosti suda da prikupi dokaze, te prava žalbe. Nadalje je tvrdio da je optužen za krivično delo i da disciplinski sud nije bio „najviši sud“ u smislu Evropske konvencije i njenog Protokola broj 7.
U septembru 2012. godine ta žalba je odbačena. Ustavni sud je naveo da nije razmatrao usklađenost sa zakonima, već samo sa ustavnim zakonom, i utvrdio da je disciplinski sud dao uverljive i logične razloge za svoju odluku. Zaključio je da „… aplikantovi argumenti nisu doveli do zaključka da je ustavna žalba osnovana.”
Evropski sud je utvrdio da disciplinsko veće nije bilo ,,nezavisan i nepristrasan sud” jer posebno proces izbora članova nije bio transparentan i njihova nezavisnost nije mogla biti osigurana, a tribunal u celini nije bio objektivno nepristrasan jer su neki od članova bili direktni konkurenti g. Grosamu.

Haščak protiv Slovačke
Predstavka broj 58359/12, 27787/16 i 67667/16
23. 6. 2022.
Povreda člana 8. EK
Aplikant je slovački državljanin rođen 1969. godine koji živi u Bratislavi i istaknuti je biznismen koji je bio saradnik aplikanta u predmetu Zoltan Varga protiv Slovačke (predstavka br. 58361/12 i dva druga predmeta, 20. jula 2021).
Predmet se odnosi na operaciju nadzora („operacija Gorila“) koju je 2005. i 2006. godine izvela slovačka obavještajna služba (SOS) i pisani i audio materijal koji je proizašao iz njega.
Pozivajući se na član 6. stav 1. (pravo na pravično suđenje u razumnom roku), stav 2. (pretpostavka nevinosti) i član 8. (pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života), aplikant se posebno žali da je postojao nedostatak efektivnog nadzora i revizije implementacije dva naloga za nadzor, da važeći okvir nije pružio zaštitu licima koja su nasumično pogođena merama nadzora i da su interna pravila koja se primenjuju na zadržavanje obaveštajnog materijala bila neadekvatna.
Evropski sud, pozivajući se na svoje nalaze u suštinski istoj situaciji aplikanta u predmetu Zoltan Varga protiv Slovačke, istakao je nedostatke u važećim pravilima i procedurama i nedostatak eksternog nadzora kako nad radom SOS-e tako i zadržavanja od SOS-a nekih od rezultirajućih podataka, te utvrdio da oba stoga nisu bila u skladu sa zakonom u smislu Konvencije. Utvrdio je povredu člana 8. Konvencije.

 

 

Neosnovano obogaćenje

OBLIGACIONO PRAVO

Neosnovano obogaćenje

Kada je neosnovano obogaćenje nastalo upotrebom tuđe stvari u svoju korist, vlasnik stvari može zahtevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili u odsustvu ove, da mu sticalac naknadi koristi koje je imao od upotrebe njegove stvari.

Promena pravne kvalifikacije i nedozvoljen dokaz

KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Promena pravne kvalifikacije i nedozvoljen dokaz

Ne može se izdvojiti odbrana optuženog kao nedozvoljen dokaz kada je optuženi dao odbranu u javnom tužilaštvu za osnovni oblik krivičnog dela nasilje u porodici bez prisustva branioca, a posle nalaza i mišljenja veštaka je optužen za kvalifikovani oblik tog krivičnog dela.

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka

KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO

Bitna povreda odredaba krivičnog postupka

Prvostepena presuda mora da sadrži jasne razloge da li je u konkretnoj saobraćajnoj situaciji pešak predstavljao predvidivu ili nepredvidivu prepreku, kao i da li je brzina kretanja vozila kojim je okrivljeni upravljao u direktnoj uzročnoj vezi sa saobraćajnom nezgodom, a posledično i da li je u takvoj situaciji optuženi krivično odgovoran za nastalu saobraćajnu nezgodu.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se