NEDOUMICE
PORODIČNO PRAVO
UDK: 347.637:347.171-055.62
COBISS.SR-ID 117615881
PROMENA PREBIVALIŠTA ILI ADRESE STANOVANJA MALOLETNOG DETETA OD STRANE RODITELJA KOJI SAMOSTALNO VRŠI RODITELJSKO PRAVO SA POSEBNIM OSVRTOM NA VRŠENJE I LIŠENJE RODITELJSKOG PRAVA
* Maja Gluščević, advokat iz Niša.
Rezime: Neposredni povod za ovaj rad je problem koji se pojavio u praksi, a koji je po mom mišljenju od značaja za porodično pravo i porodične odnose, a to je odbijanje organa uprave, u konkretnom slučaju policije da promeni adresu stanovanja maloletnog deteta na zahtev roditelja koji samostalno vrši roditeljsko pravo po odluci suda, iako je u konkretnom slučaju reč o jednom formalnom zahtevu, jer se radi o istom mestu stanovanja, tako da nije reč o promeni prebivališta. Dakle, u konkretnom slučaju organ uprave (policija) odbio je zahtev roditelja za promenu adrese maloletnog deteta, jer organ vrši konfuziju termina, u ovom slučaju prebivališta sa adresom. Naime, promena prebivališta podrazumeva promenu adrese, dok obrnuto, promena adrese ne znači nužno i promenu prebivališta (do promene adrese može doći i u istom mestu).
Ključne reči: Porodični zakon, Zakon o prebivalištu i boravištu građana, samostalno vršenje roditeljskog prava, prebivalište, boravište, adresa, maloletno dete.
PORODIČNO PRAVO
Vršenje roditeljskog prava
Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda, kada roditelji ne vode zajednički život, a nisu zaključili sporazum o vršenju roditeljskog prava.
PORODIČNO PRAVO
Sporovi radi zaštite prava deteta
Obaveza suda da prilikom odlučivanja u sporovima radi zaštite prava deteta uzme u obzir izraženo mišljenje deteta koje je sposobno da ga formira, ne obavezuje sud da takvo mišljenje i prihvati, već ga mora ceniti u sklopu svih ostalih okolnosti, a rukovodeći se najboljim interesom deteta.
NASLEDNO PRAVO
Nedostojnost za nasleđivanje
Naslednik je nedostojan za nasleđivanje ako se teže ogrešio o zakonsku obavezu izdržavanja ostavioca, izbegavanjem izdržavanja ustanovljenog zakonom ili pravnim poslom.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Porodični zakon
Postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada su nadležni sudovi arbitrarno primijenili odredbe čl. 12. i 54. Zakona o parničnom postupku Federacije BiH u apelantkinjinom slučaju tumačeći da se utvrđivanje da li postoji vanbračna zajednica smatra utvrđivanjem činjenice a ne pravnog odnosa, budući da niti jedna zakonska odredba ne upućuje na ovakvo tumačenje, već da, naprotiv, iz odredbi čl. 2, 213, 230. do 234, 263. i 380. Porodičnog zakona proizlazi da se radi o pravnom odnosu.
UDK: 343.55
VANBRAČNA ZAJEDNICA SA MALOLETNIKOM
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Krivično delo iz člana 190. Krivičnog zakonika sa nazivom “Vanbračna zajednica sa maloletnikom“ može se sastojati u življenju punoletnog lica u vanbračnoj zajednici sa maloletnikom (stav 1) ili u omogućavanju ili navođenju maloletnika da sa punoletnim licem živi u vanbračnoj zajednici. Ovaj drugi oblik izvršenja moguć je samo od strane roditelja, usvojioca ili staraoca, a ispoljava se kao osnovni (stav 2) i kao teži oblik izvršenja (stav 3). U oba slučaja inkriminacija ima blanketni karakter, delo je po svojoj prirodi trajno, pasivni subjekt može biti samo lice starije od 14 a mlađe od 18 godina koje nije u punovažnom braku sa punoletnim licem. Zanimljiv je i odnos ovog sa srodnim krivičnim delima, a posebno (ne)mogućnost njegovog sticaja sa deliktom obljube sa detetom. Najzad, na potrebu detaljnije analize ovog krivičnog dela ukazuje i aktuelna sudska praksa u Republici Srbiji.
Ključne reči: Krivični zakonik, Porodični zakon, maloletnik, dete, vanbračna zajednica, obljuba, koristoljublje.