TEMA BROJA
USTAVNO PRAVO
UDK: 347.956:342.565.2(497.11)
USTAVNI SUD I RAZUMAN ROK
* Borivoje Gajić, sudija u penziji AP Novi Sad.
Rezime: Pravo stranke na nezavisan, nepristrastan i zakonom ustanovljen sud, pravičnu i u razumnom roku donetu odluku na osnovu javne rasprave o njenim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv nje utvrđeno je odredbom člana 32. stav 1. Ustava RS. Navedena regulativa u celosti odgovara regulativi člana 6. stav 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom je predviđeno da svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Pravo na sudsku zaštitu u slučaju povrede ili uskraćivanja nekog ljudskog ili manjinskog prava garantovanog Ustavom, kao i pravo na uklanjanje posledica koje su povredom nastale je dakle ustavno pravo, tako da je pravo na sudsku zaštitu i pravo na suđenje u razumnom roku sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije i Ustavom garantovano ljudsko pravo. Razlog usvajanja posebnog zakona o suđenju u razumnom roku pored ostalih bila je ocena da pravo na suđenje u razumnom roku ne može samo od sebe da se ostvari na osnovu ustavne norme u ustavnosudskom postupku i da je neophodno da se zakonom propiše način njegove zaštite, jer je isto element, derivat prava na sudsku zaštitu kojom se odgovarajućim procesnim zakonima, treba da stimulišu delotvoran i brz postupak sa jedne strane, a sa druge da se istim osigura pravična naknada zbog nastale povrede prava na suđenje u razumnom roku. Republika Srbija je i pre i nakon stupanja na snagu istog zakona izgubila pred Evropskim sudom za ljudska prava brojne sporove (ESLjP) koji su protiv nje vođeni zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Ista brojnost upućuje na zaključak da je povreda prava na suđenje u razumnom roku, posebno u stečajnim i izvršnim postupcima sistemski problem prisutan u kontinuitetu u Republici Srbiji. Evolucija prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima protiv Srbije pokazuje kako je od nepostojanja bilo kakvih pravnih sredstava kojima se štiti pravo na pravično suđenje isti sud zauzeo stav da je ustavna žalba delotvorno pravno sredstvo i širio ocenu o njenoj delotvornosti shodno izmenama u praksi Ustavnog suda. Opterećenost Ustavnog suda ne samo brojnim ustavnim žalbama, koje su postale nažalost i način otklanjanja neujednačene sudske prakse i neadekvatnih odluka redovnih sudova uz postupke zaštite prava na suđenje u razumnom roku u stečajnim i izvršnim postupcima, stvaraju osnov za pitanje mogućnosti povrede prava na suđenje u razumnom roku i pred samim Ustavnim sudom. Ovo posebno u situaciji kada se na odluke po ustavnim žalbama pred istim sudom čeka više od tri godine i kada je procenat meritornih odluka neznatan. Navedena praksa Ustavnog suda nesumnjivo će dovesti do većeg broja odluka i ESLjP protiv RS u kojima će se isti sud izjasniti i o mogućoj povredi prava na suđenje u razumnom roku i pred Ustavnim sudom, na što ukazuju i neke odluke istog suda protiv zemalja u okruženju.
Ključne reči: razuman rok, ustavna povreda, ustavna žalba, delotvoran postupak, pravična naknada.
SUDSKA PRAKSA SRBIJE
USTAVNO PRAVO
Isticanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku
Oštećeni kao tužilac, privatni tužilac i oštećeni mogu isticati povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku u onom njegovom delu koji se odnosi na odlučivanje o “građanskom zahtevu“, i to od trenutka kada su u tom postupku istakli imovinskopravni zahtev.
OBLIGACIONO PRAVO
Neimovinska šteta zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
Kada je po tužbi tužioca, parnični postupak trajao 11 godina, izvršni postupak je započeo 2004. godine i još nije okončan, tada tužilja ima pravo na naknadu nematerijalne štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku shodno čl. 4. i 30. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
USTAVNO PRAVO
Pravo na obeštećenje za neimovinsku štetu izazvanu povredom prava na suđenje u razumnom roku
Stranka čiji je prigovor na ubrzanje postupka usvojen i utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, stiče pravo na pravično zadovoljenje kada istekne rok u kome je sudija bio dužan da preduzme naložene procesne radnje za okončanje postupka.
USTAVNO PRAVO
Razumno trajanje sudskog postupka
Pojam razumnog trajanja sudskog postupka relativna je kategorija koja zavisi od niza činilaca, a pre svega od složenosti pravnih pitanja i činjeničnog stanja u konkretnom sporu, ponašanja stranaka u postupku, postupanja nadležnih sudova, kao i od značaja prava o kome se u postupku odlučuje.
USTAVNO PRAVO
Sprovođenje izvršenja pred javnim izvršiteljem
Faza sprovođenja izvršenja pred javnim izvršiteljem smatra se sastavnim delom izvršnog postupka i trajanje postupka pred javnim izvršiteljem može biti obuhvaćeno pravnim sredstvima iz Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Donošenje odluke u razumnom roku
Postoji kršenje prava trećeapelanta na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kada je predmetni postupak koji se ticao pitanja sticanja stanarskog prava i prava na otkup stana trajao osam godina od čega je redovnim sudovima trebalo skoro pet godina da bi utvrdili nadležnost za odlučivanje u ovom predmetu.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na suđenje u razumnom roku
Pri odlučivanju o povredi prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud ispituje da li su i u kojoj meri složenost pravnih pitanja i činjeničnog stanja u konkretnom postupku, ponašanje podnosioca ustavne žalbe, postupanje upravnih organa, odnosno sudova koji vode postupak, kao i značaj istaknutog prava za podnosioca ustavne žalbe, uticali na trajanje postupka.
USTAVNO PRAVO
Razumna dužina trajanja sudskog postupka
Razumna dužina trajanja sudskog postupka relativna je kategorija koja ne zavisi isključivo od njegovog vremenskog trajanja, već i od niza drugih činilaca, a pre svega od složenosti pravnih i činjeničnih pitanja u konkretnom postupku, ponašanja stranaka u postupku, postupanja sudova u konkretnom slučaju, kao i značaja prava o kome se u postupku odlučivalo.