Tag Archives for " razuman rok "

PREKLUZIJA I ZABRANA PONOVNOG UKIDANJA PRVOSTEPENOG REŠENJA U PARNIČNOM POSTUPKU

OGLEDI
PROCESNO PRAVO
UDK: 347.937(497.11)
PREKLUZIJA I ZABRANA PONOVNOG UKIDANJA PRVOSTEPENOG REŠENJA U PARNIČNOM POSTUPKU
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: U parničnom postupku pravo na pravično suđenje obuhvata svojim sadržajem i suđenje u razumnom roku. To podrazumeva prema odredbama ZPP i dužnost stranke da blagovremeno iznese činjenice i predloži dokaze. Pasivizam na tu temu ima za posledicu prekluziju u pogledu mogućnosti njihove upotrebe ako se to može pripisati krivici stranke. U drugostepenom postupku po žalbi protiv presude i rešenja prvostepenog suda koji sadrži odluku o zahtevu stranaka obavezna je drugostepena rasprava, koja je takođe u funkciji zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Ključne reči: činjenice, dokazi, razuman rok, prekluzija, dvostruko ukidanje, obavezna rasprava, drugostepeni sud, vrste sudske odluke.

USTAVNI SUD I RAZUMAN ROK

TEMA BROJA

USTAVNO PRAVO

UDK: 347.956:342.565.2(497.11)
USTAVNI SUD I RAZUMAN ROK
* Borivoje Gajić, sudija u penziji AP Novi Sad.

Rezime: Pravo stranke na nezavisan, nepristrastan i zakonom ustanovljen sud, pravičnu i u razumnom roku donetu odluku na osnovu javne rasprave o njenim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv nje utvrđeno je odredbom člana 32. stav 1. Ustava RS. Navedena regulativa u celosti odgovara regulativi člana 6. stav 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom je predviđeno da svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima i obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona. Pravo na sudsku zaštitu u slučaju povrede ili uskraćivanja nekog ljudskog ili manjinskog prava garantovanog Ustavom, kao i pravo na uklanjanje posledica koje su povredom nastale je dakle ustavno pravo, tako da je pravo na sudsku zaštitu i pravo na suđenje u razumnom roku sastavni deo pravnog poretka Republike Srbije i Ustavom garantovano ljudsko pravo. Razlog usvajanja posebnog zakona o suđenju u razumnom roku pored ostalih bila je ocena da pravo na suđenje u razumnom roku ne može samo od sebe da se ostvari na osnovu ustavne norme u ustavnosudskom postupku i da je neophodno da se zakonom propiše način njegove zaštite, jer je isto element, derivat prava na sudsku zaštitu kojom se odgovarajućim procesnim zakonima, treba da stimulišu delotvoran i brz postupak sa jedne strane, a sa druge da se istim osigura pravična naknada zbog nastale povrede prava na suđenje u razumnom roku. Republika Srbija je i pre i nakon stupanja na snagu istog zakona izgubila pred Evropskim sudom za ljudska prava brojne sporove (ESLjP) koji su protiv nje vođeni zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Ista brojnost upućuje na zaključak da je povreda prava na suđenje u razumnom roku, posebno u stečajnim i izvršnim postupcima sistemski problem prisutan u kontinuitetu u Republici Srbiji. Evolucija prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima protiv Srbije pokazuje kako je od nepostojanja bilo kakvih pravnih sredstava kojima se štiti pravo na pravično suđenje isti sud zauzeo stav da je ustavna žalba delotvorno pravno sredstvo i širio ocenu o njenoj delotvornosti shodno izmenama u praksi Ustavnog suda. Opterećenost Ustavnog suda ne samo brojnim ustavnim žalbama, koje su postale nažalost i način otklanjanja neujednačene sudske prakse i neadekvatnih odluka redovnih sudova uz postupke zaštite prava na suđenje u razumnom roku u stečajnim i izvršnim postupcima, stvaraju osnov za pitanje mogućnosti povrede prava na suđenje u razumnom roku i pred samim Ustavnim sudom. Ovo posebno u situaciji kada se na odluke po ustavnim žalbama pred istim sudom čeka više od tri godine i kada je procenat meritornih odluka neznatan. Navedena praksa Ustavnog suda nesumnjivo će dovesti do većeg broja odluka i ESLjP protiv RS u kojima će se isti sud izjasniti i o mogućoj povredi prava na suđenje u razumnom roku i pred Ustavnim sudom, na što ukazuju i neke odluke istog suda protiv zemalja u okruženju.
Ključne reči: razuman rok, ustavna povreda, ustavna žalba, delotvoran postupak, pravična naknada.

Isticanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku

SUDSKA PRAKSA SRBIJE

USTAVNO PRAVO

Isticanje povrede prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku

Oštećeni kao tužilac, privatni tužilac i oštećeni mogu isticati povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku u onom njegovom delu koji se odnosi na odlučivanje o “građanskom zahtevu“, i to od trenutka kada su u tom postupku istakli imovinskopravni zahtev.

Pravo na obeštećenje za neimovinsku štetu izazvanu povredom prava na suđenje u razumnom roku

USTAVNO PRAVO

Pravo na obeštećenje za neimovinsku štetu izazvanu povredom prava na suđenje u razumnom roku

Stranka čiji je prigovor na ubrzanje postupka usvojen i utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, stiče pravo na pravično zadovoljenje kada istekne rok u kome je sudija bio dužan da preduzme naložene procesne radnje za okončanje postupka.

Donošenje odluke u razumnom roku

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Donošenje odluke u razumnom roku

Postoji kršenje prava trećeapelanta na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kada je predmetni postupak koji se ticao pitanja sticanja stanarskog prava i prava na otkup stana trajao osam godina od čega je redovnim sudovima trebalo skoro pet godina da bi utvrdili nadležnost za odlučivanje u ovom predmetu.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se