UPRAVNO PRAVO
Zahtev za naknadu troškova upravnog postupka
Zahtev za naknadu troškova upravnog postupka mora biti stavljen blagovremeno, tako da organ koji vodi postupak može o njemu odlučiti u rešenju, u protivnom stranka gubi pravo na naknadu troškova.
UPRAVNO PRAVO
Postupak prinudne naplate poreske obaveze
Poreski obveznik ima pravo da, pre no što započne postupak prinudne naplate, raspravi sporna pitanja u vezi iznosa dospele poreske obaveze.
UPRAVNO PRAVO
Ponavljanje upravnosudskog postupka
Postupak završen pravnosnažnom presudom ili rešenjem suda ponoviće se po tužbi stranke, ako stranka sazna za nove činjenice, ili nađe ili stekne mogućnost da upotrebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rešen za nju da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneti ili upotrebljeni u ranijem sudskom postupku.
UPRAVNO PRAVO
Nedopuštenost tužbe protiv zaključka
Protiv zaključka kojim nije odlučeno o glavnoj upravnoj stvari, već o pitanjima koja se tiču vođenja, odnosno upravljanja upravnim postupkom, ne može se podneti tužba Upravnom sudu.
STVARNO PRAVO
Ništavost hipoteke upisane na osnovu poreskog rešenja
Punovažnost poreskog rešenja na osnovu koga je konstituisana hipoteka, a samim tim i punovažnost hipoteke može se osporavati samo kroz upravni postupak.
UPRAVNO PRAVO
Postupanje stranke po pogrešno datom uputstvu o pravnom leku
Kad u rešenju nije dato upustvo ili je dato pogrešno uputstvo o pravnom leku, stranka koja postupi po pogrešnom uputstvu ne može zbog toga da trpi štetne posledice.
UDK: 349.418(497.11)
347.453(497.11)
PRAVO ZAKUPA I KATASTAR NEPOKRETNOSTI
Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod SKN Negotin.
Rezime: Predmet ovog rada je prikaz i analiza procesnih i materijalnopravnih normi vezano za zakup i upis prava po tom osnovu u katastru, uz komentar upravne prakse Republičkog geodetskog zavoda.
Ključne reči: zakup, stvarna prava, obligaciona prava, upis, katastar nepokretnosti, upravni postupak.
Pravo koje imaš na tuđoj stvari ne slabi, ma koliko vlasnika ona prom’jenila.
Opšti imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, član 1019.
UPRAVNO PRAVO
Ponavljanje postupka pred Upravnim sudom
Da bi se stekli zakonom propisani uslovi za ponavljanje upravno-sudskog postupka zbog postojanja novih činjenica i novih dokaza, neophodno je da je Upravni sud prilikom donošenja presude sam utvrđivao činjenično stanje, a ne da je presudu doneo na osnovu činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku.
UDK: 342.726-053.2-054.7(497.11)
341.231.14-053.2-054.7(497.11)
ZAŠTITA DECE U MIGRACIJAMA
MEĐUNARODNOPRAVNI I NOVI ZAKONODAVNI OKVIR U REPUBLICI SRBIJI SA SUDSKOM PRAKSOM
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.
Rezime: Međunarodnim konvencijama, ugovorima i protokolima definisana su osnovna ljudska prava i slobode koji uživaju međunarodnopravnu zaštitu. U okviru zaštite ljudskih prava, potreba dodatnih oblika zaštite prava deteta, kao posebno osetljive kategorije, rezultirala je usvajanjem posebnih pravnih dokumenata u međunarodnom pravu, a sa istim ciljem ova zaštita je inkorporirana u zakonodavnim rešenjima unutrašnjeg zakonodavstva Republike Srbije. Zaštita ljudskih prava i posebno zaštita prava dece preduslov je opstanka migranata na njihovom neizvesnom putu. Ovaj rad sadrži osnovne odrednice zaštite prava migranata iz međunarodnopravnih dokumenata, zakonska rešenja u unutrašnjem zakonodavstvu Republike Srbije i u odnosu na njih pravni standard “najbolji interes deteta” u zaštiti prava dece u migracijama, te dosadašnju sudsku praksu iz upravnog spora iz oblasti azila.
Ključne reči: migracije, osnovna ljudska prava i slobode, prava deteta, najbolji interes deteta kao pravni standard, upravni postupak, pravna sredstva, sudska zaštita u upravnom sporu.
UDK: 342.9
342.727(497.11)
Povodom jedne od predloženih izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja
POSLEDNJI MOHIKANAC NA POLITIČKO-PRAVNOM NIŠANU
Prof. dr Zoran Tomić, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu.
Rezime: U napisu se najpre prikazuje i razmatra pozicija različitih pravnih subjekata u oblasti slobodnog pristupa informacijama od javnog značaja. A u toj materiji se primenjuje i matični merodavni zakon, i Zakon o opštem upravnom postupku, kao dopunski opšti procesni propis nužno povezan sa Zakonom o upravnim sporovima. Tako da su analiziranim kontekstom obuhvaćeni sledeći učesnici: 1) građanin, tražilac informacije; 2) organ vlasti za koga tražilac smatra da odnosnu informaciju poseduje, u rangu prvostepenog organa iz upravnog postupka; 3) Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka, kao drugostepeni organ iz upravnog postupka, a po položaju nezavisna kontrolna institucija koja, pored ostalih nadležnosti, rešava po žalbama na rešenja ili „ćutanje“ prvostepenih organa; 4) nadležni javni tužilac čiji je zadatak da – kada oceni da je konačnom odlukom Poverenika povređen zakon na štetu javnog interesa – podnese tužbu Upravnom sudu radi poništavanja toga akta u upravnom sporu; 5) Upravni sud, defintivni pravni kontrolor rada javne uprave i zaštitnik kako objektivne zakonitosti, tako i prava građana i njihovih kolektiviteta – rešavajući upravni spor o zakonitosti Poverenikovih odluka, inače konačnih u upravnom postupku, izvršnih i obavezujućih. Povodom predstojećih zalaganja za izmenu respektivnog zakona u pravcu da se i prvostepenom organu ubuduće pruži procesno pravo na tužbu u upravnom sporu protiv Poverenikovih rešenja – u članku je zauzet stav da bi to bila apsolutno pogrešna i nelogična solucija, protivna i slovu i duhu upravno-procesnog prava, ali i pravnom položaju Poverenika – a naročito temeljnim ustavnim postavkama u pogledu jedinstva pravnog poretka, nivoa prava građana na obaveštenost, kao i mesta i funkcije državne uprave u pravnom sistemu.
Ključne reči: pravo, informacije od javnog značaja, građanin, Poverenik, upravni postupak, prvostepeni organ, žalba, drugostepeni organ, tužba, javni tužilac, upravni spor, sud, jedinstvo pravnog poretka.