KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Ugrožavanje javnog saobraćaja i presuđena stvar
Kada je okrivljeni proglašen odgovornim pred prekršajnim sudom za učinjeni prekršaj povodom nastale saobraćajne nezgode zato što je upravljao vozilom koje je registrovano u inostranstvu i koje nije osigurano u skladu sa propisima Republike Srbije o obaveznom osiguranju, ne radi se o istom činjeničnom osnovu i presuđenoj stvari, bez obzira što je u pitanju isti okrivljeni i isti krivičnopravni događaj, pa je pravilno prvostepeni sud okrivljenog oglasio krivim zbog krivičnog dela ugrožavanja javnog saobraćaja.
PRAVO OSIGURANJA
Naknada materijalne štete i pravo regresa
Kada je u saobraćajnoj nezgodi nastupila šteta na vozilu oštećenog lica krivicom tuženika koji nije bio osiguranik tužioca, pa nakon što je tužilac – osiguravajuća organizacija isplatila štetu oštećenom licu, tada je tužbeni zahtev tužioca za isplatu po osnovu regresa prema tuženiku neosnovan.
POSEBNI ZAKONI
Zakon o uređenju sudova
Stvarna nadležnost Apelacionog suda kao drugostepenog suda
Kada je presudom prvostepenog suda (Osnovnog suda) prvookrivljeni oglašen krivim zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 1. u vezi člana 289. stav 3. KZ, a drugookrivljeni zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. KZ, a žalbu je izjavio samo branilac drugookrivljenog, o podnetoj žalbi ima da odlučuje Apelacioni sud u Kragujevcu, a ne Viši sud u Čačku.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Presuda kojom se okrivljeni oslobađa optužbe
Kada u optužnom aktu nadležnog tužioca zbog krivičnog dela ugrožavanje javnog saobraćaja nije naveden subjektivni elemenat krivičnog dela – oblik vinosti, kako u odnosu na radnju izvršenja krivičnog dela tako i na posledicu, tada ima mesta donošenju presude kojom se okrivljeni oslobađa optužbe.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja i „momenat iznenađenja“
Uzrok nastanka tzv. “momenta iznenađenja“ u konkretnoj saobraćajnoj situaciji smanjene vidljivosti zbog guste magle može da bude i kretanje vozila kojim upravlja oštećeni i brzinom koja je znatno manja od brzine kretanja vozila optuženog.
UDK: 343.72:368.022(4)
PREVARE U OSIGURANJU – VIDOVI ISPOLJAVANJA I OBLICI INKRIMINISANJA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Darko Božić, Triglav osiguranje, Ljubljana.
Rezime: Nesporno je da prevare u osiguranju ne pogađaju samo društva za osiguranje, već pogađaju i krajnje korisnike – osiguranike, jer su oni ti koji na kraju plaćaju višu cenu polise osiguranja – premiju, kako bi nadoknadili gubitke koje trpe kako zbog otkrivenih, tako i neotkrivenih slučajeva prevara u osiguranju. Društva za osiguranje u Republici Srbiji ne objavljuju rezultate otkrivenih slučajeva prevara, ali se na osnovu svetskih procena i iskustava može prihvatiti da je i u našoj zemlji procenat lažnih odštetnih zahteva na nivou 10% isplaćenih šteta, što je izuzetno visoka suma. Polazeći od toga, u ovom radu se analizira zakonski opis trenutno važećeg krivičnog dela „Prevara u osiguranju“ iz člana 223a KZ RS, odnosno vrši se njegovo upoređenje sa odgovarajućim inkriminacijama u nekim stranim zemljama. Prikazuju se i tipovi izvršilaca, te najčešći oblici njegovog izvršenja u Srbiji i šire (fingirane saobraćajne nezgode i krađe vozila, fingirane telesne povrede, fingirane provalne ili druge teške krađe, fingirani požari).
Ključne reči: osiguranje lica i imovine, prevare u osiguranju, fingirane saobraćajne nezgode, fingirana krivična dela, fingirani požari i oštećenja, Krivični zakonik.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja
Kod činjenice da vozač nije osetio u vožnji neispravnosti, koje su prilikom tehničkog pregleda posle nezgode konstatovane od strane veštaka mašinske struke ne mora da znači da su iste imale uticaj na nastanak nezgode.