UPRAVNO PRAVO
Nadležnost za odlučivanje o zakonitosti akata udruženja građana
O zakonitosti akata udruženja građana nije nadležan da odlučuje u upravnom sporu Upravni sud, već je za to nadležan redovni sud.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Sukob nadležnosti
Posledica krivičnog dela oduzimanje maloletnog lica nastupa u mestu prebivališta maloletnog lica, što je istovremeno prebivalište roditelja kojem je maloletno lice povereno na staranje, čuvanje i vaspitavanje, pa je mesno nadležan za postupanje u tom predmetu osnovni sud u mestu prebivališta tog roditelja kome je maloletno lice povereno.
KRIVČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Sukob nadležnosti povodom zahteva za izuzeće javnog tužioca
Na javnog tužioca i lica koja su na osnovu zakona ovlašćena da javnog tužioca zamenjuju u postupku, shodno se primenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje se odnose na izuzeće sudija i sudija-porotnika.
USTAVNO PRAVO
Odlučivanje o povredi prava na suđenje u razumnom roku
Postupanje i odlučivanje o povredi prava na suđenje u razumnom roku, zbog nemogućnosti naplate potraživanja iz radnog odnosa po osnovu pravnosnažne i izvršne presude osnovnog suda, prema dužniku nad kojim je vođen stečajni postupak u predmetu Privrednog suda, a sada se vodi nad stečajnom masom stečajnog dužnika, nadležan je Privredni apelacioni sud.
USTAVNO PRAVO
Pravo na suđenje u razumnom roku u izvršnom postupku
Zaštita zajemčenog prava na suđenje u razumnom roku u kome sprovođenje izvršenja još uvek traje, ne može zavisiti od toga da li izvršenje sprovodi sud ili ga, umesto suda, a u ime države, sprovodi javni izvršitelj.
PROCESNO PRAVO
Nadležnost za suđenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima ogranak izvan svog sedišta
Za suđenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima ogranak izvan svog sedišta, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa tog ogranka, pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem se području nalazi taj ogranak.
PROCESNO PRAVO
Sporazum stranaka o mesnoj nadležnosti suda
U situaciji kada su stranke ugovorom o dugoročnom kreditu ugovorile mesnu nadležnost Osnovnog suda u Beogradu, tada se isključivo mora primeniti odredba člana 65. stav 1. ZPP, a ne odredba člana 54. ZPP, pa tužilac nema pravo izbora kom sudu će podneti tužbu protiv tužene banke radi poništaja određenih odredaba ugovora o kreditu.
OGLEDI
SUDSKO ORGANIZACIONO PRAVO
UDK: 347.919:331.109(497.11)
COBISS.SR-ID 46696457
SUKOB NADLEŽNOSTI U OBLASTI RADNIH ODNOSA IZMEĐU UPRAVNOG SUDA
I DRUGIH SUDOVA U NOVIJOJ PRAKSI VRHOVNOG KASACIONOG SUDA
* Katarina Manojlović Andrić, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Rešavanje predmeta spora pred nadležnim sudom predstavlja osnovnu procesnu pretpostavku zakonitog suđenja. Za odlučivanje u sporovima iz radnih odnosa stvarno su nadležni sudovi opšte nadležnosti i Upravni sud.
Odredbama Zakona o uređenju sudova propisano je da osnovni sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa, kao i o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, dok apelacioni sud odlučuje o žalbama na ove presude. Prema članu 29. stav 1. Zakona o uređenju sudova, Upravni sud sudi u upravnim sporovima, a posebnim zakonima koji uređuju tzv. „službeničke radne odnose“ propisano je kada se prilikom odlučivanja o pravima, dužnostima i disciplinskoj odgovornosti službenika može pokrenuti upravni spor. Normama zakona nisu otklonjene sve nedoumice o stvarnoj nadležnosti sudova u sporovima koji mogu nastati povodom radnog odnosa, pa ni sukobi nadležnosti između sudova opšte nadležnosti i Upravnog suda, koji su prisutni i u novijoj praksi Vrhovnog kasacionog suda.
Ključne reči: Zakon o uređenju sudova, svarna nadležnost sudova, sukob nadležnosti.
PROCESNO PRAVO
Izabrana mesna nadležnost suda
U situaciji kada su ispunjeni uslovi za zasnivanje dve isključive mesne nadležnosti, i to nadležnosti prema mestu nalaženja nepokretnosti i nadležnosti prema sudu koji sprovodi stečajni postupak nad tuženim, tužba se može podneti jednom od dva isključivo mesno nadležna suda.
POSEBNI ZAKONI
Zakon o uređenju sudova
Stvarna nadležnost Apelacionog suda kao drugostepenog suda
Kada je presudom prvostepenog suda (Osnovnog suda) prvookrivljeni oglašen krivim zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 1. u vezi člana 289. stav 3. KZ, a drugookrivljeni zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 3. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. KZ, a žalbu je izjavio samo branilac drugookrivljenog, o podnetoj žalbi ima da odlučuje Apelacioni sud u Kragujevcu, a ne Viši sud u Čačku.