KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Naknada troškova postupka
Kada je rešenjem odbačen optužni predlog javnog tužioca protiv okrivljenog zbog krivičnog dela laka telesna povreda, onda ne postoji zakonski osnov da se braniocu okrivljenog isplate nužni izdaci i nagrada iz budžetskih sredstava suda.
PROCESNO PRAVO
Tužba za povećanje novčane rente
Oštećeni može podneti tužbu za povećanje novčane rente pod uslovom da je došlo do znatnih promena okolnosti na osnovu kojih je doneta prethodna odluka, ali mu se povećani iznos rente može dosuditi samo za ubuduće, od dana podnošenja zahteva za povećanje, odnosno dana podnošenja tužbe sa takvim zahtevom.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
Obaveza je suda da presudom u celosti reši optužbu, što podrazumeva odluku u odnosu na sve delove optužbe i sva krivična dela obuhvaćena optužbom, pa ukoliko tako nije odlučeno učinjena je bitna povreda odredaba krivičnog postupka.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Veštačenje
U istom krivičnom predmetu ne mogu da egzistiraju dva nalaza i mišljenja veštaka kao radna i finalna verzija veštačenja.
OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK:349.22:331.108.6-057.34(497.11)
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE
(II deo)
* Bojana Radević, advokat i student doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Rezime: Predmet rada je analiza disciplinske odgovornosti državnih službenika za povrede radnih dužnosti i to kroz prizmu zakonskih rešenja, stavova pravne teorije i sudske prakse. S obzirom da su državni službenici značajna pretpostavka za efikasno funkcionisanje državne uprave, u radu se analizira pravno uređenje disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka, ali i izvesne pravne praznine i nedoumice koje su uočene u sudskoj praksi i koje bi de lege ferenda mogle biti regulisane. Razmatra se primena prava na pravično suđenje zagarantovanog članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u disciplinskim postupcima koji se vode protiv državnih službenika i potreba uvođenja specijalizovanih sudova.
Ključne reči: državni službenik, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, pravo na pravično suđenje, specijalizovani radni sud.
RADNO PRAVO
Preobražaj radnog odnosa na određeno vreme u radni odnos na neodređeno vreme
Radni odnos na određeno vreme neprekidno ili sa prekidima ne može trajati duže od 24 meseca, a da bi došlo do preobražaja radnog odnosa na određeno vreme u radni odnos na neodređeno vreme neophodno je da zaposleni nastavi da radi najmanje pet radnih dana po isteku roka za koji je zasnovan radni odnos.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica
Određivanje pritvora prema maloletniku
Kada je prema maloletniku podnet zahtev za pokretanje pripremnog postupka zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio veći broj krivičnih dela, pa potom naknadno u kraćem vremenskom periodu još 10 zahteva za proširenje pripremnog postupka sve zbog krivičnih dela krađe i drugih krivičnih dela, pri čemu je on samovoljno napustio ustanovu u koju je bio smešten i nastavljao izvršenje krivičnih dela, ispunjeni su uslovi da se prema maloletniku odredi pritvor jer postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će maloletnik u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivična dela.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Otkaz ugovora o radu zbog nedostavljanja u roku izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad
Za otkaz ugovora o radu zbog nedostavljanja u roku izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad, nije dovoljna sama činjenica da je zaposleni propustio propisani rok za dostavljanje dokaza o privremenoj spriječenosti za rad, već je potrebna namjera za zloupotrijebu tog prava.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka i sticaj krivičnih dela
Prvostepeni sud je u obavezi da obrazloži zbog čega nalazi da se u konkretnom slučaju radi o sticaju krivičnih dela, u suprotnom prvostepena presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.
RADNO PRAVO
Uvećanje zarade po osnovu smenskog rada
Kada je smenski rad vrednovan opštim aktom poslodavca kao element za utvrđivanje osnovne zarade, kroz koeficijent zarade, onda je isključena mogućnost primene uvećanja zarade od najmanje 26% od osnovice.