USTAVNO PRAVO
Pravo na pravično suđenje u krivičnom postupku
Pravo na pravično suđenje u krivičnom postupku jemči se pre svega okrivljenom licu, jer se u tom postupku odlučuje o optužbi koja se tom licu stavlja na teret, a lice koje u krivičnom postupku ima položaj privatnog tužioca, oštećenog ili oštećenog koji ima svojstvo tužioca, ne može se pozivati na to da mu je povređeno pravo na pravično suđenje time što protiv okrivljenog nije pokrenut i vođen krivični postupak, ili što krivični postupak nije okončan osudom optuženog lica, odnosno što optuženome nije izrečena određena krivična sankcija.
STVARNO PRAVO
Zaštita svojine
Kada vlasnik biva uznemiravan od strane trećeg lica na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, onda vlasnik tužbom može zahtevati da to uznemiravanje prestane.
USTAVNO PRAVO
Ovlašćenja Ustavnog suda u postupku po ustavnoj žalbi
U postupku po ustavnoj žalbi Ustavni sud je nadležan jedino da ispituje postojanje povreda ili uskraćivanja Ustavom zajemčenih prava i sloboda, pa se stoga i navodi ustavne žalbe moraju zasnivati na ustavnopravnim razlozima kojima se, sa stanovišta Ustavom utvrđene sadržine označenog prava ili slobode, potkrepljuju tvrdnje o njegovoj povredi ili uskraćivanju.
RADNO PRAVO
Upozorenje na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu
Poslodavac je dužan da pre otkaza ugovora o radu u slučaju iz člana 179. st. 2. i 3. Zakona o radu, zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana od dana dostavljanja upozorenja da se izjasni na navode iz upozorenja.
UDK: 347.956:342.565.2(497.11)
342.736
POSTUPANJE REDOVNIH SUDOVA PO ODLUKAMA USTAVNOG SUDA DONETIM U POSTUPKU PO USTAVNOJ ŽALBI
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Ustavnog suda Srbije.
Mr Nataša Plavšić, savetnik Ustavnog suda.
Rezime: Položaj Ustavnog suda u pravnom sistemu Republike Srbije određen je samostalnim Šestim delom Ustava. To ukazuje na njegovo posebno mesto i položaj u našem ustavnom poretku. U skladu sa Ustavom određenim položajem Ustavnog suda u članu 166. stav 2. Ustava predviđeno je i da su odluke Ustavnog suda konačne, izvršne i opšteobavezujuće. U tom kontekstu je i odredbom člana 171. stav 1. Ustava utvrđeno da je svako dužan da poštuje i izvršava odluku Ustavnog suda.
Ustav izričito ne uređuje pitanje međusobnog odnosa Ustavnog suda i sudske vlasti, niti pitanje postupanja sudova po odlukama Ustavnog suda. Ovo pitanje je postalo aktuelno uvođenjem ustavne žalbe u pravni sistem Republike Srbije, kad je Ustavni sud dobio nadležnost da pruža neposrednu zaštitu Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda. Tako je Ustavni sud ušao u neposredniji odnos sa sudskom vlašću, a to pitanje je posebno postalo aktuelno donošenjem Zakona o Ustavnom sudu (“Službeni glasnik Republike Srbije“, broj 109 od 28. novembra 2007. godine).
Redovni sudovi su dužni da poštuju i neposredno izvršavaju samo odluku Ustavnog suda donetu u konkretnom postupku po ustavnoj žalbi kojom je naloženo ponavljanje postupka u kome je učestvovao podnosilac ustavne žalbe, ili pak treća lica u odnosu na koja je Ustavni sud izričito proširio pravna dejstva svoje odluke. U tom slučaju redovni sudovi su dužni, ne samo da formalno postupe po nalogu Ustavnog suda već i da u ponovljenom postupku uvaže i sve ocene i stavove iznete u odluci koju izvršavaju. Nasuprot tome, kada odlučuju o stranačkom predlogu za ponavljanje postupka redovni sudovi su saglasno posebnim procesnim zakonima propisanim uslovima izričito ovlašćeni da samostalno odluče da li zbog donete odluke Ustavnog suda u drugom postupku ima mesta i ponavljanju postupka vođenog između lica koja nisu učestvovala u postupku po ustavnoj žalbi u kome je utvrđena povreda Ustavom zajemčenih ljudskih prava i sloboda.
Ključne reči: Ustav, Zakon o Ustavnom sudu, sistem redovne sudske i posebne ustavnosudske zaštite, zaštita zajemčenih prava i sloboda.