SUDSKA PRAKSA SRBIJE
USTAVNO PRAVO
Primena načela reformatio in peius u prekršajnom postupku
Zabrana preinačenja na štetu okrivljenog važi i u prekršajnom postupku u slučaju izricanja zaštitne mere oduzimanja predmeta prekršaja.
USTAVNO PRAVO
Pravo na pravično suđenje u krivičnom postupku
Pravo na pravično suđenje u krivičnom postupku jemči se pre svega okrivljenom licu, jer se u tom postupku odlučuje o optužbi koja se tom licu stavlja na teret, a lice koje u krivičnom postupku ima položaj privatnog tužioca, oštećenog ili oštećenog koji ima svojstvo tužioca, ne može se pozivati na to da mu je povređeno pravo na pravično suđenje time što protiv okrivljenog nije pokrenut i vođen krivični postupak, ili što krivični postupak nije okončan osudom optuženog lica, odnosno što optuženome nije izrečena određena krivična sankcija.
USTAVNO PRAVO
Pravo na pristup sudu
Pravo na pristup sudu, kao sastavni deo prava na pravično suđenje, po pravilu se vezuje za prvostepeni sud, dok je pravo na pristup žalbenom sudu ili sudu koji odlučuje o vanrednim pravnim lekovima obezbeđeno garantovanjem prava na pravni lek iz člana 36. stav 2. Ustava.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na pravnu sigurnost
Načelo pravne sigurnosti, kao element prava na pravično suđenje, podrazumeva da svako lice može osnovano očekivati da će nadležni sud u bitno istovrsnim činjeničnim i pravnim situacijama postupati na isti način.
USTAVNO PRAVO
Izuzeće sudije
Sudija ne može da vrši sudijsku dužnost ako je u istom predmetu doneo odluku koja se pobija pravnim lekom.
USTAVNO PRAVO
Pravo na obeštećenje za neimovinsku štetu izazvanu povredom prava na suđenje u razumnom roku
Stranka čiji je prigovor na ubrzanje postupka usvojen i utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, stiče pravo na pravično zadovoljenje kada istekne rok u kome je sudija bio dužan da preduzme naložene procesne radnje za okončanje postupka.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na pravično suđenje
Postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kada je predmetni postupak utvrđivanja sticanja prava vlasništva, koji po prirodi nije hitan i u kojem nije trebalo razmotriti posebno složena činjenična i pravna pitanja, trajao osam godina i šest mjeseci, od čega pred Opštinskim sudom četiri godine, a pred Kantonalnim sudom tri godine, pri čemu nema objektivnih okolnosti koje bi bile od uticaja na ovako dugo trajanje predmetnog postupka.
USTAVNO PRAVO
Dozvoljenost revizije u parnici iz radnog odnosa
U situaciji kada drugostepeni sud preinači presudu i odluči o zahtevima stranaka ili kada drugostepeni sud usvoji žalbu, ukine presudu i odluči o zahtevima stranaka, revizija je dozvoljena i u radnom sporu koji se ne odnosi na zasnivanje, postojanje ili prestanak radnog odnosa.
USTAVNO PRAVO
Pogrešna pouka o dužini roka za podnošenje žalbe
Sudovi su dužni da o pravu stranaka na podnošenje žalbe daju zakonitu, pravilnu i potpunu pouku koja neće ostavljati bilo kakve dileme o tome da li postoji pravo na žalbu i koji su rokovi za podnošenje žalbe, pa u slučaju kada sud stranci da pogrešnu pouku o dužini žalbenog roka, bez obzira na to da li se radi o stranci koja je vična pravu ili ne, stranka ne sme da trpi štetne posledice zbog greške suda.
USTAVNO PRAVO
Pravo na obrazloženu sudsku odluku, kao element prava na pravično suđenje
Jedna od garancija prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava odnosi se i na obavezu suda da obrazloži svoju odluku, koja ne može da bude bez ikakvog obrazloženja, niti ono sme da bude lapidarnog karaktera.