USTAVNO PRAVO
Povreda prava na suđenje u razumnom roku
Razumna dužina trajanja jednog sudskog postupka relativna je kategorija koja ne zavisi isključivo od njegovog vremenskog trajanja, već i od niza drugih činilaca, a pre svega od: složenosti pravnih i činjeničnih pitanja u konkretnom postupku, ponašanja stranaka u postupku, postupanja nadležnih sudova, kao i značaja prava o kome se u postupku odlučivalo za stranku.
PROCESNO PRAVO
Povreda prava na suđenje u razumnom roku
Povreda prava na suđenje u razumnom roku određuje se s obzirom na ukupno trajanje postupka, pa je bez uticaja što su u određenoj fazi postupka radnje preduzimane u razumnim razmacima.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na suđenje u razumnom roku
Ne postoji povreda prava na suđenje u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, jer je predmetni postupak koji ne zahtijeva hitno postupanje trajao sedam godina i deset mjeseci u okviru kojeg perioda su sudovi donijeli dvije prvostepene i dvije drugostepene odluke, te se, u okolnostima konkretnog slučaja u kojem su i sami apelanti doprinijeli dužini trajanja postupka, ne može smatrati da je postupak nerazumno dugo trajao.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku
O zahtevu za naknadu štete zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, sud odlučuje ocenjujući da tužilac ima pravo na primerenu naknadu koja predstavlja adekvatnu meru zbog utvrđene povrede prava na suđenje u razumnom roku, kao i da će se određivanjem naknade ostvariti svrha novčanog obeštećenja.
UDK: 347.91:331.109(4)
342.722:347.962.6
SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA KROZ PRAKSU EVROPSKOG SUDA PRAVDE I PRAKSU DOMAĆIH SUDOVA
Mr Vesna Bilbija, sudijski pomoćnik, u zvanju savetnik u Upravnom sudu Republike Srbije, Odeljenje u Novom Sadu.
Rezime: Iako u postupcima u parnicama iz radnih odnosa, a naročito prilikom određivanja rokova i ročišta, sud posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja radnih sporova, oni traju godinama i zbog toga neretko završavaju pred Evropskim sudom za ljudska prava. Broj predstavki u Strazburu je u periodu od 2011. do 2013. godine porastao 300 puta, što je za posledicu imalo obavezu Republike Srbije da isplati visoke iznose na ime naknade štete.
Zaštita prava na suđenje u razumnom roku uvedena je u domaći pravosudni sistem od maja 2014. godine kroz modalitet „ustavne žalbe zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku“. Uvođenje ove ustavne žalbe predstavljalo je intervenciju zakonodavca u cilju otklanjanja daljih povreda ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda iz 1950. godine.
Budući da ovo rešenje nije dalo odgovarajuće rezultate, u Republici Srbiji je ovo ljudsko i Ustavom zajemčeno pravo, po prvi put uređeno posebnim zakonom – Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji se primenjuje od 1. 1. 2016. godine.
U ovom radu učinjen je osvrt na praksu sudova, Evropskog i domaćih, u pogledu zaštite prava na suđenje u razumnom roku u parnicama iz radnih odnosa.
Ključne reči: pravo na suđenje u razumnom roku, parnice iz radnih odnosa, hitno rešavanje radnih sporova, optimalno potrebno vreme.
USTAVNO PRAVO
Povreda prava na suđenje u razumnom roku – razumna dužina trajanja sudskog postupka
Razumna dužina trajanja sudskog postupka je relativna kategorija koja zavisi od niza činilaca, koji se moraju uzeti u obzir u svakom pojedinačnom slučaju prema njihovim specifičnim okolnostima.
USTAVNO PRAVO
Ustavna žalba – pravo na suđenje u razumnom roku
Povređeno je pravo na suđenje u razumnom roku kada predmetni postupak nije okončan u okviru standarda razumnog trajanja sudskog postupka koji su prihvaćeni u praksi Ustavnog suda, kao i Evropskog suda za ljudska prava.