Category Archives for "Radno pravo"

Uvećanje zarade za prekovremeni rad

RADNO PRAVO

Uvećanje zarade za prekovremeni rad

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktima i ugovorom o radu za prekovremeni rad najmanje 26% od osnovice, a za postojanje prekovremenog rada nije neophodno da postoji pisani zahtev ili odluka poslodavca o uvođenju prekovremenog rada, pošto duže ostajanje na poslu i bez pisanog naloga poslodavca može imati karakter prekovremenog rada.

Naknada za ishranu u toku rada i regres za korišćenje godišnjeg odmora za zaposlene u državnim organima i javnim službama

RADNO PRAVO

Naknada za ishranu u toku rada i regres za korišćenje godišnjeg odmora za zaposlene u državnim organima i javnim službama

Za zaposlene u državnim organima i javnim službama iznos naknade za ishranu u toku rada i regresa za korišćenje godišnjeg odmora sadržan je u koeficijentu prema kome se vrši obračun plata.

Produžetak radnog odnosa za period korišćenja porodiljskog odsustva

RADNO PRAVO

Produžetak radnog odnosa za period korišćenja porodiljskog odsustva

Tužilja koja nije bila na porodiljskom odsustvu u trenutku kada joj je isticao radni odnos na određeno vreme, već je porodiljsko odsustvo koristila u periodu dok je radila na određeno vreme, ne može potraživati produžetak radnog odnosa za period korišćenja porodiljskog odsustva.

PRIPRAVNOST I PRAVO NA ISKLJUČENJE IZ KOMUNIKACIJE 

NEDOUMICE
RADNO PRAVO
UDK: 349.24:070.42(497.11)
COBISS.SR-ID 144574985
PRIPRAVNOST I PRAVO NA ISKLJUČENJE IZ KOMUNIKACIJE
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Odredbama čl. 56–62. Zakona o javnom informisanju i medijima propisana su prava novinara i urednika na radu i povodom rada. U korpusu ovih po karakteru pojedinačnih prava sadržani su i pravo na isključenje iz komunikacije i pripravnost. Njihova zajednička odlika s obzirom na njihovog imaonika je zaštita njihovog slobodnog vremena. To čini razumno opravdanim razloge da samo pod ex lege propisanim uslovima poslodavac ima pravo shvaćeno kao pravna moć da radno angažuje zaposlenog dok on koristi svoje slobodno vreme. Određena prava su isključivo prava novinara a određena prava ostvaruju pored njega i ostali medijski radnici odnosno zaposleni.
  Pravo na isključenje iz komunikacije trpi izuzetak kada je pretežniji interes poslodavca – slučaj neodložne potrebe.
Zakon o radu kao matični zakon poznaje institut pripravnosti i u opštem režimu, a Zakon u svom sadržaju propisuje i novele na tu temu.

Ključne reči: pojedinačna radna prava novinara i medijskih radnika, merodavni zakon, pravo na odbijanje komunikacije, pripravnost.

PREGLED NEOPHODNIH IZMENA ZAKONA O RADU

TEMA BROJA

RADNO PRAVO

UDK: 349.22(497.11)
COBISS.SR-ID 144561929

PREGLED NEOPHODNIH IZMENA ZAKONA O RADU

* Prof. dr Bojan Urdarević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
** Jovana Misailović, asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Rezime: Zakon o radu postavlja osnove sistema rada, on je u centru pažnje kako javnosti tako i sindikata i radnika uopšte. Izmene Zakona o radu privlače i medijsku pažnju, one moraju biti dobro argumentovane i utemeljene na realnim potrebama za izmenama. Javna rasprava se u tom slučaju ne samo očekuje od strane stručne javnosti, već je i izričito predviđena Poslovnikom o radu Vlade Republike Srbije. Na krajnju neophodnost pomenutih izmena ukazuje i činjenica da tržište rada, kakvo smo nekad poznavali gotovo i da ne postoji. Pandemija, ekonomske i društvene krize, ali i tehnološka revolucija promenili su svet rada svugde u svetu, pa i u Republici Srbiji. Takođe, mnoga zanimanja postala su deficitarna, pojedini radnici sve traženiji, a prosvetni sistem i dalje u najvećoj meri nije usklađen sa modernim potrebama tržišta rada.
Izmena Zakona o radu, ili donošenje kompletno novog propisa nije nimalo lak zadatak jer su stavovi subjekata na koje se zakon odnosi vrlo često nepomirljivi. Poslodavci, tradicionalno, imaju zahteve koji su usmereni ka olakšanom zapošljavanju i otpuštanju radne snage, uz što manje administriranja i finansijskih obaveza. Sindikati, s druge strane, insistiraju na većoj pravnoj zaštiti radnika i unapređenju sistema kolektivnog pregovaranja.
Ovaj rad predstavlja pokušaj sinteze određenih propusta ili manjkavosti koji bespotrebno opterećuju domaće radno zakonodavstvo već duži niz godina, a čije otklanjanje zahteva drugačiji koncepcijski pristup koji bi trebalo da bude prilagođen prilikama koje danas vladaju na tražištu rada.
Ključne reči: Zakon o radu, zaposleni, kolektivno pregovaranje, sindikat, Međunarodna organizacija rada.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se