Category Archives for "04"

Troškovi parničnog postupka

PROCESNO PRAVO

Troškovi parničnog postupka

U situaciji kada je izvršni poverilac pokrenuo postupak protiv izvršnog dužnika na osnovu verodostojne isprave, radi namirenja novčanog potraživanja u iznosu od 35.000 dinara, a u prigovoru je izvršni dužnik priznao potraživanje tužioca u iznosu od 8.000 dinara, a za ostali deo potraživanja je istakao prigovor zastarelosti, koji je odlukom suda osnovan i rešenje o izvršenju u tom delu je stavljeno van snage, pravilna je odluka prvostepenog suda da svaka stranka snosi svoje troškove.

NAKNADA ŠTETE KOD POVREDE ZAPOSLENIKA NA RADU ILI U VEZI SA RADOM OD STRANE TREĆEG LICA, SA ANALIZOM PRESUDE VRHOVNOG KASACIONOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE

OGLEDI BONA I HERCEGOVINA

UDK: 331.468(497.11)
340.142:347.513(497.11)
COBISS.SR-ID 62718217

NAKNADA ŠTETE KOD POVREDE ZAPOSLENIKA NA RADU ILI U VEZI
SA RADOM OD STRANE TREĆEG LICA, SA ANALIZOM PRESUDE VRHOVNOG KASACIONOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE
* Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.

Rezime: Predmet rada je analiza jednog od slučajeva kada zaposlenik potražuje naknadu štete zbog povrede na radu ili u vezi sa radom. U praksi se najčešće dešavaju slučajevi da do povrede zaposlenika dolazi zbog njegovih propusta u radu ili propusta poslodavca da osigura adekvatne uslove rada za zaposlenika. Međutim, dešavaju se slučajevi kada do povrede na radu ili u vezi sa radom dođe zbog radnje trećeg lica. Postoje različita mišljenja da li postoji odgovornost poslodavca u ovom slučaju. Vrhovni kasacioni sud Republike Srbije je u presudi broj Rev2 2260/2018 od 24. 9. 2020. godine odlučio da poslodavac nije odgovoran da nadoknadi štetu koju je zaposleniku prouzrokovalo treće lice. Kako bi se ocijenila pravilnost ovakvog mišljenja u radu će se komparirati i drugi slučaj kada je radniku na radu treće lice prouzrokovalo štetu, te će se analizirati rizik koji može predstavljati osnov odgovornosti poslodavca i svi elementi štete koje je potrebno cijeniti prilikom odlučivanja o tužbi. Posebno je značajna analiza osnova odgovornosti za štetu. Upravo je osnov odgovornosti i sporan za odgovornost poslodavca, i kada se on može osloboditi odgovornosti za naknadu štete. Na kraju se dolazi do zaključka da ukoliko mogućnost nastanka štete predstavlja profesionalni rizik određene vrste zanimanja, istu ne snosi zaposlenik nego poslodavac što treba da bude putokaz sudovima u daljnjim slučajevima, odnosno da se mišljenje Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije ne može prihvatiti. Primjena ovakvog zaključka treba omogućiti veću zaštitu prava radnika, ali i pravilnu primjenu pozitivnog prava.
Ključne riječi: radnik, poslodavac, povreda na radu, šteta, odgovornost.

Postupak legalizacije objekata

USTAVNO PRAVO

Postupak legalizacije objekata

U slučajevima propisanim Zakonom o ozakonjenju objekata, nadležni organ nastavlja postupak ozakonjenja objekta nakon pravnosnažnosti ranije donetog rešenja kojim je odbijen zahtev za legalizaciju objekta, jer negativni upravni akti ne mogu steći pravnosnažnost, pa ne postoji smetnja da nadležni organ u istoj pravnoj stvari povede novi postupak i donese drugačiju odluku, ako posebni zakon nije u tom pogledu postavio izričitu zabranu.

Pravo na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravo na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje

Prekršeno je apelantovo pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi s pravom na pristup sudu iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. ove konvencije kada je Vrhovni sud odbacio apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje analognom primjenom Zakona o parničnom postupku kojim se ograničava pravo stranke da izjavi reviziju, budući da takvo ograničenje nije propisano u Zakonu o upravnim sporovima koji sadrži odredbe o tome ko i kako može izjaviti zahtjev za vanredno preispitivanje, pa je primjena člana 55. Zakona o upravnim sporovima proizvoljna.

Ugovor o zajmu

OBLIGACIONO PRAVO

Ugovor o zajmu

Kada ugovorom o zajmu nije određen rok za vraćanje zajma, već je ugovoreno da će zajmodavac naknadno obavestiti zajmoprimca o krajnjem roku za isplatu zajma, onda taj rok ne može biti kraći od dva meseca, računajući od traženja zajmodavca da mu se zajam vrati, od kada teče i zatezna kamata na dati iznos zajma.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se