PORODIČNO PRAVO
Ništavost sporazuma o deobi zajedničke imovine supružnika
Ništav je sporazum o deobi zajedničke imovine koji su supružnici zaključili iz nedopuštenih pobuda, sa namerom da osujete naplatu tužiočevog novčanog potraživanja.
OBLIGACIONO PRAVO
Vraćanje stečenog bez osnova (dvostruka isplata duga)
Primeni pravila o vraćanju stečenog bez osnova (dvostruka isplata duga) ima mesta samo pod uslovom da se radi o istom, identičnom dugu i to u obimu u kome je on dva puta izmiren.
PORODIČNO PRAVO
Ništav sporazum o deobi bračne imovine
Ništav je i ne proizvodi pravno dejstvo sporazum o deobi bračne imovine kada je namera supružnika bila da se poverioci naplate samo iz imovine koja po sporazumu pripada jednom od supružnika.
SUDSKA PRAKSA SRBIJE
PORODIČNO PRAVO
Deoba zajedničke imovine bračnih drugova
Kod deobe zajedničke imovine bračnih drugova ne može se isticati obligaciono potraživanje pre nego što se utvrde suvlasnički udeli stranaka u zajedničkoj imovini.
STVARNO PRAVO
Stavljanje hipoteke na nepokretnost u zajedničkoj svojini bračnih drugova
Apsolutno je ništava založna izjava koju je overio jedan bračni drug bez znanja i saglasnosti drugog bračnog druga, a na osnovu koje je konstituisana hipoteka na nepokretnosti koja predstavlja njihovu zajedničku imovinu stečenu radom u toku trajanja braka.
STVARNO PRAVO
Sporazum o deobi suvlasničke stvari
Kada je sporazum o deobi postignut između suvlasnika u toku postupka pred sudom u vanparničnom postupku u tom slučaju sporazum ima snagu sudskog poravnanja.
VANPARNIČNO PRAVO
Deoba nepokretnosti javnom prodajom
U situaciji kada iz nalaza i mišljenja veštaka građevinske struke proizlazi da deoba sporne nepokretnosti za stranke predstavlja ograničenje funkcionalnog korišćenja novoformiranih delova, tada nema uslova za fizičku deobu, već za civilnu deobu javnom prodajom.
PORODIČNO PRAVO
Deoba zajedničke imovine supružnika
Deoba zajedničke imovine supružnika može se vršiti za vreme trajanja braka i posle njegovog prestanka.
STVARNO PRAVO
Sporazum o deobi zajedničke imovine
Sporazum o deobi zajedničke imovine zaključuje se u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave, pa stoga, zaključenje takvog predloženog sporazuma – poravnanja, pred sudom u vanparničnom postupku, između stranaka, bilo bi suprotno prinudnim propisima.