Neiscrpljivanje pravnih lijekova mogućih prema zakonu
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Neiscrpljivanje pravnih lijekova mogućih prema zakonu
Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispunio formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova), ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, odluka broj AP 3079/22 od 2. novembra 2022. godine, tačka 5. sa ukazivanjem na relevantnu praksu).
Pravo na djelotvoran pravni lijek
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na djelotvoran pravni lijek
Ne postoji kršenje prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi s pravom na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. ove konvencije kada je apelantica imala mogućnost da ga koristi, koju mogućnost je i koristila podnošenjem zakonom propisanog pravnog lijeka u konkretnom postupku, koji je Kantonalni sud razmotrio i dao jasno obrazloženje, pri čemu činjenica da pravni lijek nije rezultirao donošenjem odluke u apelantičinu korist – sama po sebi ne vodi kršenju ovog prava.
Pravo na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na djelotvoran pravni lijek u vezi s pravom na pravično suđenje
Prekršeno je apelantovo pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi s pravom na pristup sudu iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. ove konvencije kada je Vrhovni sud odbacio apelantov zahtjev za vanredno preispitivanje analognom primjenom Zakona o parničnom postupku kojim se ograničava pravo stranke da izjavi reviziju, budući da takvo ograničenje nije propisano u Zakonu o upravnim sporovima koji sadrži odredbe o tome ko i kako može izjaviti zahtjev za vanredno preispitivanje, pa je primjena člana 55. Zakona o upravnim sporovima proizvoljna.
Dozvoljenost revizije u radnom sporu
USTAVNO PRAVO
Dozvoljenost revizije u radnom sporu
U radnom sporu revizija je dozvoljena i u slučaju kada je drugostepeni sud preinačio presudu i odlučio o zahtevima stranaka, odnosno kada je taj sud usvojio žalbu, ukinuo presudu i odlučio o zahtevima stranaka.
Izvršenje odluke Ustavnog suda
USTAVNO PRAVO
Izvršenje odluke Ustavnog suda
U situaciji kada je Ustavni sud zbog utvrđene povrede prava poništio odluku redovnog suda i odredio donošenje nove odluke po redovnom pravnom leku – žalbi, izvršenje odluke Ustavnog suda podrazumeva da postupanje i odlučivanje drugostepenog suda treba da bude u skladu sa ocenama i stavovima iznetim u odluci Ustavnog suda koja se izvršava.
Blagovremenost zahteva za zaštitu zakonitosti
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Blagovremenost zahteva za zaštitu zakonitosti
Rok od 30 dana koji se računa od dana dostavljanja pravnosnažne odluke, za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti, koji se odnosi na okrivljenog, shodno se odnosi i na branioca okrivljenog.