Category Archives for "Ogledi: Bosna i Hercegovina"

Uvjetna osuda i sudska opomena u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić, MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem, uz prijetnju kaznom, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija. Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (član 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine uvjetna osuda, u pravilu, ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije, ponovno, izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena, zajedno sa osudom, predstavlja samostalan tip sankcija odnosno mjere upozorenja. Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učinioce i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija.

Ugrožavanje javnog saobraćaja u pravu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine – krivična odgovornost i kažnjivost

UDK: 343.346.2 (497.6)

UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAĆAJA U PRAVU BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE – KRIVIČNA ODGOVORNOST I KAŽNJIVOST
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Pravnog fakulteta Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Rezime: Različiti su oblici i vidovi povrede ili ugrožavanja bezbjednosti javnog saobraćaja na putevima, bilo od strane učesnika u saobraćaju (vozača motornih vozila ili prevoznih sredstava) ili drugih lica. U svim tim slučajevima dolazi do kršenja (postupanja protivno) saobraćajnih propisa. Neka od ovih ponašanja su propisana kao prekršaji, a najteži oblici njihovog ispoljavanja su predviđeni kao krivična djela. Slična je situacija i u pravu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. U radu se analiziraju pojam, karakteristike i elementi krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja.

Ključne riječi: javni saobraćaj, kršenje propisa, ugrožavanje, Brčko distrikt BIH, odgovornost, kazna.

Kaznenopravni aspekti uvjetne osude i sudske opomene u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

KAZNENOPRAVNI ASPEKTI UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko počini kaznena djela na području Bosne i Hercegovine.
Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem uz prijetnju kaznom, koju sadrži uvjetna osuda, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija.
Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (članak 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine1)).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda u pravilu ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije ponovno izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena zajedno sa osudom predstavlja samostalan tip sankcija, tj. mjere upozorenja.
Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učionice i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija,

Aspekti procesuiranja krivičnih djela iz oblasti carina i poreza

UDK: 343.123.5:343.359(497.6)

ASPEKTI PROCESUIRANJA KRIVIČNIH DJELA IZ OBLASTI CARINA I POREZA
Prof. dr Osman N. Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Budući da porezi predstavljaju najvažniji i najizdašniji javni prihod i oblik prisilnog davanja koji nameće država, a koji nije namjenski usmjeren i nema izravnu protučinidbu, njihova evazija ili utaja, izazvana brojnim faktorima – finansijske, moralne i psihološke prirode, uzrokuje negativne posljedice po organizaciju i funkcioniranje države, tako da država mora poduzimati efikasne mjere i radnje s ciljem spriječavanja izbjegavanja plaćanja poreza putem pronalazaka rupa u zakonu ili putem korištenja po zakonu odobrenih povlastica (zakonita evazija), kao i izbjegavanja plaćanja poreza kriminalnim aktivnostima, odnosno prikrivanjem stanja bilanse (nezakonita evazija).

Ključne riječi: porez, carina, evazija, malverzacije.

Uračunljivost i postupak u slučaju neuračunljivosti u Republici Srpskoj

UDK: 343.222(497.6)

URAČUNLJIVOST I POSTUPAK U SLUČAJU NEURAČUNLJIVOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
Ranko Kerović, okružni javni tužilac u Bijeljini.

Rezime: Rad se bavi pojmom i osnovom uračunljivosti, vinosti, utvrđivanjem uračunljivosti, metodama utvrđivanja uračunljivosti (biološkim, psihološkim i biološko-psihološkim), biološkim elementima neuračunljivosti (duševna bolest, privremena duševna poremećenost), psihološkim (nemogućnost shvatanja svojih djela, nemogućnost upravljanja svojim postupcima), pojmom i karakteristikama bitno smanjene uračunljivosti, pojmom i karakteristikama skrivljene neuračunljivosti ili „actiones liberae in causa“, kao i uslovima koji moraju biti ispunjeni da bi se utvrdilo da se radi o skrivljenoj neuračunljivosti. U radu je objašnjen postupak koji se sprovodi kada se utvrdi da je neko lice izvršilo krivično djelo u neuračunljivom stanju, prijedlog i sadržina prijedloga za izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi ili liječenje na slobodi. Obrađen je i postupak zakazivanja glavnog pretresa, ko se sve poziva na glavni pretres, odluke nakon održanog pretresa, postupak u slučaju da se na glavnom pretresu utvrdi da je učinilac uračunljiv, postupak otpuštanja osuđenog lica iz zdravstvene ustanove, izmjene odluke o liječenju.

Ključne riječi:
uračunljivost, neuračunljivost, bitno smanjena uračunljivost, skrivljena neuračunljivost, postupak u slučaju neuračunljivosti…

Pravo na privatni i porodični život i praksa Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

UDK: 342.738(497.6)
340.142:341.645(4)

PRAVO NA PRIVATNI I PORODIČNI ŽIVOT I PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Milena Simović, vanredni profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Pravnog fakulteta Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.

Rezime: Pravo na privatnost obuhvata pravo na porodični život, dom i prepisku, pravo na sklapanje braka i osnivanje porodice i na jednakost supružnika. Kad se radi o ljudskim pravima ove prirode, onda se zapravo od države traži apstinencija ili negativne obaveze. Važno je da pravo na privatnost štiti ličnu autonomiju pojedinca, bez obzira na to da li je u drugim zakonskim odredbama to pravo precizirano. Ovo pravo mora biti Ustavom zagarantovano da bi postojala ravnoteža sa drugim pravima koja mogu biti ograničavajuća.
Privatni život izražava pravo čovjeka da uredi svoj privatni život po vlastitoj želji, da bude zaštićen od neželjene javnosti i da odnose sa drugim ljudima takođe uspostavlja po vlastitom nahođenju. To privatnost povezuje sa javnošću u mjeri u kojoj je to upravo uslov njegovog vlastitog poimanja razvoja i afirmacije vlastite ličnosti i ličnosti onih koji ga neposredno okružuju. To pravo, shvaćeno kao zaštita od neželjenog publiciteta, često se sukobljava sa slobodom štampe. Ta dva dobra, privatnost i slobodu štampe, treba staviti u ravnotežu i odrednicom o opravdanom interesu javnosti da štampa ima pravo da objasni sve što je u interesu javnosti, ali ne i da naruši privatnost. Kada dođe do sukoba takva dva prava, prednost je na snazi onog koje ima ustavnu garanciju.

Ključne riječi: privatnost, porodični život, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava.

Krivotvorenje dokumenata i krađa identiteta

UDK: 343.522/.523

KRIVOTVORENJE DOKUMENATA I KRAĐA IDENTITETA
Damir Bilić, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku; student postdiplomskog studija.
Doc. dr Sadmir Karović, Docent za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Rezime: Krivotvorenje je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno s namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original. Krivotvoreni proizvodi se više puta prave s ciljem da se da prednost vrijednosti imitiranog proizvoda. Riječ krivotvorenje opisuje i krivotvorenje novčanica i dokumenata, tako i primjerice imitaciju odjeće, lijekova, satova, elektronike i logotipova i brendova raznih tvrtki. U slučaju robe, to rezultira u kršenju prava patenata i kršenju prava zaštitnih znakova. Krivotvorenje novca se obično strogo kažnjava od strane vlasti. Lažni novac je valuta koja je protuzakonito sačinjena bez odobrenja vlade ili države. Lažne vladine obveznice su instrumenti javnog duga, sačinjene bez zakonske dozvole, s namjerom da se “unovče” za pravi novac. Krađa identiteta je radnja kojom netko koristi (prikuplja, obrađuje) tuđe osobne podatke (fizičkih osoba) protivno zakonu. Osim što predstavlja povredu privatnosti (npr. otvaranje lažnog facebook profila, lažno predstavljanje) ujedno je i kazneno djelo za koje je predviđena i kazna zatvora do godinu dana (za osnovni oblik tog djela).

Ključne riječi: falsifikovanje, krađa identiteta, krivotvorenje, krivična djela, novac.

Troškovi parničnog postupka: kvantitativni uspjeh u pravu BiH, sa osvrtom na pravo Republike Srbije (II deo)

UDK: 347.921.6(497.6)
347.921.6(497.11)

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA: KVANTITATIVNI USPJEH U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE, SA OSVRTOM NA PRAVO REPUBLIKE SRBIJE II deo
Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.

Rezime: Predmet rada je kvantitativni uspjeh u parnici kod dosuđivanja troškova parničnog postupka u pravu Bosne i Hercegovine, ali se u okviru analize cijeni i praksa sudova Republike Srbije. U radu je dat i poseban osvrt na pravo Republike Srbije. Pravna pravila za utvrđivanje uspjeha u parnici identična su u obje države, tako da se mišljenja iz jedne države mogu primijeniti u drugoj. Pored sudske prakse iz navedenih država, u radu je korištena i sudska praksa sudova iz Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Kvantitativni metod za utvrđivanje uspjeha u parnici je objektivni metod, kod kojeg je mjerodavna vrijednost postavljenog i usvojenog tužbenog zahtjeva, sa tim da se zanemaruje vrsta tužbenog zahtjeva. I pored njegove objektivnosti, način na koji se uspostavlja objektivnost doveo je do različitih metoda utvrđivanja uspjeha u parnici. Može se reći da je u praksi najviše zastupljeno mišljenje da se troškovi parničnog postupka obračunavaju cijeneći uspjeh parničnih stranaka dovodeći u vezu prvobitno postavljeni i usvojeni tužbeni zahtjev, s tim da se cijeni i vrijednost predmeta spora. Kod ovog metoda cijeni se uspjeh tužioca i tuženog, te je ovaj metod u skladu sa pravilima parničnog postupka. U radu su analizirani i drugi metodi koji se primjenjuju u sudskoj praksi, ali se za sve ove metode ne može reći da su u skladu sa pravilima parničnog postupka.

Ključne riječi: parnični postupak, troškovi, uspjeh, kvantitativni uspjeh.

Troškovi parničnog postupka: kvantitativni uspjeh u pravu BiH, sa osvrtom na pravo Republike Srbije (I deo)

UDK: 347.921.6(497.6)
347.921.6(497.11)

TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA: KVANTITATIVNI USPJEH U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE, SA OSVRTOM NA PRAVO REPUBLIKE SRBIJE
I deo
Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.

Rezime: Predmet rada je kvantitativni uspjeh u parnici kod dosuđivanja troškova parničnog postupka u pravu Bosne i Hercegovine, ali se u okviru analize cijeni i praksa sudova Republike Srbije. U radu je dat i poseban osvrt na pravo Republike Srbije. Pravna pravila za utvrđivanje uspjeha u parnici identična su u obje države, tako da se mišljenja iz jedne države mogu primijeniti u drugoj. Pored sudske prakse iz navedenih država, u radu je korištena i sudska praksa sudova iz Republike Hrvatske i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Kvantitativni metod za utvrđivanje uspjeha u parnici je objektivni metod, kod kojeg je mjerodavna vrijednost postavljenog i usvojenog tužbenog zahtjeva, sa tim da se zanemaruje vrsta tužbenog zahtjeva. I pored njegove objektivnosti, način na koji se uspostavlja objektivnost doveo je do različitih metoda utvrđivanja uspjeha u parnici. Može se reći da je u praksi najviše zastupljeno mišljenje da se troškovi parničnog postupka obračunavaju cijeneći uspjeh parničnih stranaka dovodeći u vezu prvobitno postavljeni i usvojeni tužbeni zahtjev, s tim da se cijeni i vrijednost predmeta spora. Kod ovog metoda cijeni se uspjeh tužioca i tuženog, te je ovaj metod u skladu sa pravilima parničnog postupka. U radu su analizirani i drugi metodi koji se primjenjuju u sudskoj praksi, ali se za sve ove metode ne može reći da su u skladu sa pravilima parničnog postupka.
Ključne riječi: parnični postupak, troškovi, uspjeh, kvantitativni uspjeh.

Pravno-politički pojam oružanih sukoba

UDK: 341.32
327.5
355.01

PRAVNO-POLITIČKI POJAM ORUŽANIH SUKOBA
Doc. dr Mirza Čaušević, Sveučilište/Univerzitet „Vitez,“ Vitez, Pravni fakultet.

Rezime: Autor u radu razmatra pravno-politički pojam oružanih sukoba i daje pregled osnovnih karakteristika istih; da bi nakon toga, vrlo sumarno objasnio vrste oružanih sukoba, polazeći od Huge Grocijusa pa do najsavremenijih dana. Posebnu pažnju autor obraća na rat, upotrebu oružane sile, koja ne vodi do rata, te pritom obraća pažnju na stavove autora sa prostora bivše zajedničke države. Nakon toga, pravi klasifikaciju vrsta nasilnih sredstava, prevashodno imajući u vidu: retorziju, represaliju i sam rat. U skladu sa tim, autor se bavi i pitanjem zabrane rata, kako iz aspekta Društva naroda, Pariškog ugovora, kao i samih stavova Ujedinjenih nacija.
Ključne reči: pravno-politički pojam oružanog sukoba, nasilna sredstva, retorzija, represija i rat.

1 2 3 7