OBLIGACIONO PRAVO
Raskid ugovora zbog neispunjenja
Pravo da jednostrano raskine dvostrani ugovor zbog neispunjenja pripada samo ugovornoj strani koja je u potpunosti ispunila svoju obavezu.
OBLIGACIONO PRAVO
Raskid ugovora
Nema pravo na naknadu štete ugovorna strana koja je kriva za raskid ugovora.
OBLIGACIONO PRAVO
Ugovorna kazna
Poverilac ne može zahtevati ugovornu kaznu sve dok se ugovor ne raskine, što znači da poverilac mora da raskine ugovor da bi mogao da ostvari pravo na ugovornu kaznu zbog neispunjenja.
OBLIGACIONO PRAVO
Jednostrani raskid ugovora
Da bi stranka jednostrano raskinula ugovor, nije dovoljno da uputi izjavu o raskidu, već je potrebno da druga ugovorna strana izjavu o raskidu ugovora primi.
OBLIGACIONO PRAVO
Ugovorna kazna
Ugovorna kazna je akcesorne prirode u odnosu na glavni ugovor, pa zastarelošću potraživanja iz glavnog ugovora zastareva i pravo na naplatu ugovorne kazne.
OBLIGACIONO PRAVO
Vraćanje stečenog bez osnova
Obaveza vraćanja stečenog bez osnova, odnosno naknade vrednosti nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao.
OBLIGACIONO PRAVO
Raskid predugovora zbog neispunjenja
Kad glavni ugovor o prodaji nije zaključen, kupac na osnovu punovažnog predugovora ne može da traži ispunjenje obaveze prodavca da mu preda ugovorenu stvar, pa ni predugovor ne može da se raskine zbog neispunjenja te obaveze, ali ukoliko je po predugovoru nešto platio može da traži povraćaj, jer se osnov plaćanja usled nezaključenja glavnog ugovora nije ostvario.
UDK: 347.447.86:351.712.2.045
PRAVO NA UGOVORNU KAZNU ZBOG NEISPUNJENJA NAKON RASKIDA UGOVORA
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Jedno od osnovnih načela obligacionog prava iskazano je u dužnosti ugovornih strana da ugovorom preuzete obaveze ispune. Međutim, to pravilo se u praksi koriguje i dodatnim pojačanjem kroz ustanovljenje posebnih ugovornih odredbi o ugovornoj kazni. Ugovorna kazna se prevashodno konstituiše u funkciji zaštite određene imovinske koristi, ali se ugovaranje iste zakonom dozvoljava i u cilju obezbeđenja bilo kog pravno dopuštenog interesa.
U našoj sudskoj praksi ugovorna kazna se najčešće sreće kod ugovora o kupoprodaji i ugovora o građenju. U novije vreme ona je prisutna i u gotovo svim ugovorima o prodaji društvenog kapitala.
U pravnoj teoriji je zastupljeno stanovište da je ugovorna kazna za slučaj zadocnjenja u ispunjenju osnovne obaveze akcesorno pravo i da jednako kao i ugovorna obaveza čijem obezbeđenju služi prestaje momentom raskida ugovora. Identično pravno shvatanje je prihvaćeno i u sudskoj praksi.
Nasuprot tome, naša sudska praksa nema izgrađen jedinstven pravni stav o pravu na naplatu ugovorne kazne u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora.
S obzirom na spornost koju u sudskoj praksi izaziva postojeća zakonska neuređenost ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora, mišljenja sam da se to pitanje mora posebno urediti. Na taj način bi se otklonile sve prisutne nedoumice u ostvarenju ovog subjektivnog prava, ali, što je mnogo važnije, i otklonili razlozi za vođenje sudskih sporova i stvorila pravna sigurnost i zakonska izvesnost u pogledu ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora.
Ključne reči: ugovorna kazna, zadocnjenje u ispunjenju ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora, naplata ugovorne kazne zbog neispunjenja i u slučaju prethodnog raskida osnovnog ugovora.
OBLIGACIONO PRAVO
Ugovorna kazna
Raskidom ugovora o prodaji društvenog kapitala tužilac koji je ugovor raskinuo, ne može se pozivati na pravo na naplatu ugovorne kazne, jer je prestala obaveza iz ugovora, a time i obaveza isplate ugovorne kazne.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete u vidu izgubljene dobiti prouzrokovane neizvršenjem ugovornih obaveza
Da bi mogao ostvariti zahtev po osnovu naknade štete u vidu izgubljene dobiti prouzrokovane neizvršenjem ugovornih obaveza, tužilac mora dokazati da je sam izvršio ugovorne obaveze ili da iste nije mogao izvršiti zbog radnji tuženog, odnosno da je od strane tuženog bio sprečen u izvršenju istih.