Category Archives for "11"

Mera privremene zabrane obavljanja delatnosti

UPRAVNO PRAVO

Mera privremene zabrane obavljanja delatnosti

Poreski organ može izreći meru privremene zabrane obavljanja delatnosti obvezniku koji ne evidentira svaki pojedinačni promet dobara na malo, ili promet usluga fizičkim licima preko fiskalne kase, i ne izda fiskalni isečak fiskalne kase preko koje je evidentiran promet, bez obzira da li kupac, odnosno korisnik usluga to zahteva ili ne.

SISTEMSKI NAČIN UREĐENJA RADNIH ODNOSA I POSEBNI ZAKONI I deo

NEDOUMICE

RADNO PRAVO

UDK: 349.22

SISTEMSKI NAČIN UREĐENJA RADNIH ODNOSA I POSEBNI ZAKONI
I deo

* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.

Rezime: U oceni da li je ostvarena zaštita jedinstva pravnog poretka kod ustavne kontrole posebnog zakona nije dovoljno izvršiti njegovo vrednovanje, kada postoje dva ili više organskih zakona samo u odnosu na jedan od njih. Nužno je prethodno oceniti njihov odnos i utvrditi koji od njih ima karakter pravno važnog sistemskog zakona sa obrazloženim razlozima u toj nameni. Za odgovor na to pitanje u članku su dati razlozi za zaključak: da je to onaj zakon koji uređuje merodavnu društvenu oblast. Tako, na primer, Zakon o radu je matični zakon za radnopravni režim na istu temu. Uslov je da norma organskog zakona koja uređuje određeni društveni odnos nije drugačije propisala.
Ključe reči: sistemski zakoni, posebni zakoni, jedinstvo pravnog poretka.

PROCENA TRŽIŠNE VREDNOSTI U POSTUPCIMA EKSPROPRIJACIJE I deo

OGLEDI

PROCESNO PRAVO

UDK: 347.234
351.712.5

PROCENA TRŽIŠNE VREDNOSTI U POSTUPCIMA EKSPROPRIJACIJE
I deo

* Tibor Bodolo dipl. inž. maš., master ekonomista, REV, licencirani procenitelj nepokretnosti.
Sudski veštak za oblast mašinstva i ekonomsko-finansijsku oblast, uža oblast procena imovine i kapitala, naknade štete i izmakle koristi, zaposlen u Centru za veštačenja i procene, Novi Sad.
Rezime: Ovaj rad je usmeren ka identifikaciji osnovnih problema i to u prvom koraku postupka određivanja naknade odnosno samoj proceni vrednosti nepokretnosti. Motiv za ovaj rad je višegodišnja praksa u procenama naknada za eksproprijacije i uvid u stotine nalaza i mišljenja sudskih veštaka na teritoriji cele Srbije kao i odluke sudova bazirane na ovim veštačenjima.
Iako je Srbija razvila moderne instrumente (Registar cena nepokretnosti) i regulativu (Zakon o proceniteljima), sudska praksa u postupcima procene tržišne vrednosti za potrebe eksproprijacije i dalje preferira veštake umesto licenciranih procenitelja nepokretnosti. Ukoliko tome dodamo i metodu rada Poreske uprave na procenama tržišne vrednosti kao i nedostatak stručnog kadra u Poreskoj upravi, dolazimo do procenjenih tržišnih vrednosti koje su najmanje rezultat nezavisne i stručne procene, već se nalaze negde između želja vlasnika, spretnosti advokata, moralne slabosti veštaka i sudijskog osećaja pravičnosti. Takav scenario je donedavno možda i bio neminovan, ali struka procenitelja nepokretnosti i moderni alati koji su na raspolaganju omogućavaju suštinsku promenu u procenama vrednosti.
Ključne reči:eksproprijacija, naknada za eksproprijaciju, procena tržišne vrednosti, veštak, licencirani procenitelj nepokretnosti.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se