SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Zarada prema faktički obavljenom radu
Zaposlenom koji je faktički obavljao poslove radnog mjesta za koje je propisan veći koeficijent zarade od onog na koje je zvanično bio raspoređen rješenjem, pripada zarada prema koeficijentu radnog mjesta na kojem je faktički radio.
Lice koje primi robu znajući da je u carinskom postupku tranzita snosi odgovornost ako roba nije dostavljena odredišnoj carinarnici u skladu sa zakonom.
PORODIČNO PRAVO
Sporazum o zajedničkom vršenju roditeljskog prava
Sadržina sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava ne mora biti eksplicitno navedena, već je dovoljan njihov sporazum da sva roditeljska prava i dužnosti obavljaju zajednički, međusobnim sporazumevanjem i u najboljem interesu dece.
PREKRŠAJNO PRAVO
Odgovornost vozača koji je izgubio kontrolu usled neprilagođene brzine
Vozač koji izgubi kontrolu nad vozilom usled brzine neprilagođene stanju puta i vidljivosti odgovoran je za saobraćajnu nezgodu, čak i kada se pretpostavlja postojanje privremene prepreke na putu.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Raspoređivanje zaposlenog na drugo radno mjesto
U ponudi za raspored na drugo radno mjesto, moraju se konkretno navesti koje su to potrebe procesa ili organizacije rada, zbog kojih zaposlenog treba rasporediti na drugo radno mjesto.
STVARNO PRAVO
Pravo suvlasnika stvari
Suvlasnik na nepodeljenoj stvari može tražiti predaju suvlasničke stvari u sudržavinu, ali ne može tražiti predaju u sudržavinu realnog dela suvlasničke nepokretnosti.
RADNO PRAVO
Ugovor o međusobnim pravima i obavezama direktora
Kada je direktor angažovan van radnog odnosa, na njegov status ne primenjuje se Zakon o radu, već se njegova prava i obaveze po osnovu obavljanja direktorskih poslova u potpunosti uređuju ugovorom.
Sumnja da je okrivljeni učesnik međunarodne trgovine opojnom drogom proistekla iz sadržine komunikacije njegovog mobilnog telefona ne može biti dovoljna da se smatra činjenicom a time i otežavajućom okolnošću.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.265.2(497.6)
343.846(497.6)
USLOVNI OTPUST KAO SREDSTVO KRIMINALNE POLITIKE U SUZBIJANJU KRIMINALITETA
U BOSNI I HERCEGOVINI
* Prof. dr Marina M. Simović, redovni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta ‚‚Apeiron” u Banjoj Luci i sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske.
** Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu ,,Slobomir P” Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U cilju suzbijanja kriminaliteta, savremeno krivično zakonodavstvo predviđa više krivičnih sankcija koje nadležni sudovi u zakonom propisanom postupku izriču učiniocima krivičnih djela. Osnovnu, najčešće propisanu i najznačajniju vrstu krivičnih sankcija predstavljaju kazne, posebno kazne zatvora. One se izriču krivično odgovornom učiniocu krivičnog djela u vremenski određenom trajanju. Pod određenim uslovima, ako je ostvarena svrha njihovog izricanja u smislu uspjeha u resocijalizaciji osuđenog učinioca, vrijeme trajanja izrečene kazne se može skratiti odlukom nadležnog administrativnog organa. To se postiže primjenom uslovnog otpusta koji se smatra vanredno značajnijim sredstvom suzbijanja kriminaliteta. U radu se analizira praksa primjene instituta uslovnog otpusta kao sredstva savremene kriminalne politike u čijoj se osnovi nalaze zahtjevi specijalne prevencije i individualnizacije kazne.
Ključne riječi: kazna zatvora, resocijalizacija, kriminalna politika, uslovni otpust osuđenog lica, Bosna i Hercegovina.
PREKRŠAJNO PRAVO
Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka
Izreka odluke koja ne sadrži činjenice koje su obeležje prekršaja je nerazumljiva.