OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.265.2(497.6)
343.846(497.6)
USLOVNI OTPUST KAO SREDSTVO KRIMINALNE POLITIKE U SUZBIJANJU KRIMINALITETA
U BOSNI I HERCEGOVINI
* Prof. dr Marina M. Simović, redovni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta ‚‚Apeiron” u Banjoj Luci i sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske.
** Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu ,,Slobomir P” Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U cilju suzbijanja kriminaliteta, savremeno krivično zakonodavstvo predviđa više krivičnih sankcija koje nadležni sudovi u zakonom propisanom postupku izriču učiniocima krivičnih djela. Osnovnu, najčešće propisanu i najznačajniju vrstu krivičnih sankcija predstavljaju kazne, posebno kazne zatvora. One se izriču krivično odgovornom učiniocu krivičnog djela u vremenski određenom trajanju. Pod određenim uslovima, ako je ostvarena svrha njihovog izricanja u smislu uspjeha u resocijalizaciji osuđenog učinioca, vrijeme trajanja izrečene kazne se može skratiti odlukom nadležnog administrativnog organa. To se postiže primjenom uslovnog otpusta koji se smatra vanredno značajnijim sredstvom suzbijanja kriminaliteta. U radu se analizira praksa primjene instituta uslovnog otpusta kao sredstva savremene kriminalne politike u čijoj se osnovi nalaze zahtjevi specijalne prevencije i individualnizacije kazne.
Ključne riječi: kazna zatvora, resocijalizacija, kriminalna politika, uslovni otpust osuđenog lica, Bosna i Hercegovina.
UDK: 343.85:343.575
343.2
ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U NJEMAČKOM I ŠVAJCARSKOM KRIVIČNOM PRAVU
Akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i docent Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Na bazi međunarodnih standarda koji su usvojeni u okviru i pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija sva nacionalna zakonodavstva poznaju više različitih oblika i vidova ispoljavanja krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga. Radi se o različitim djelatnostima neovlašćene proizvodnje, prometa i na drugi način podstrekavanja ili omogućavanja drugim licima da dođu u posjed opojnih droga radi neposrednog unošenja u organizam čime se ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje, pa i život. Zavisno od potreba svake pojedine države, razlikuju se krivična djela za čije učinioce su propisane različite vrste i mjere kazni i drugih krivičnih sankcija. Slična je situacija i sa zakonodavstvom Savezne Republike Njemačke i Švajcarske. U radu se analizira sistem krivičnih djela u različitim oblicima i vidovima ispoljavanja za čije učinioce su propisane teške krivične sankcije.
Ključne riječi: opojne droge, zloupotreba, zakon, krivično djelo, sankcija.