Tag Archives for " resocijalizacija "

USLOVNI OTPUST KAO SREDSTVO KRIMINALNE POLITIKE U SUZBIJANJU KRIMINALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI

OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE

UDK: 343.265.2(497.6)
343.846(497.6)

USLOVNI OTPUST KAO SREDSTVO KRIMINALNE POLITIKE U SUZBIJANJU KRIMINALITETA
U BOSNI I HERCEGOVINI
* Prof. dr Marina M. Simović, redovni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta ‚‚Apeiron” u Banjoj Luci i sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske.
** Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i redovni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu ,,Slobomir P” Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: U cilju suzbijanja kriminaliteta, savremeno krivično zakonodavstvo predviđa više krivičnih sankcija koje nadležni sudovi u zakonom propisanom postupku izriču učiniocima krivičnih djela. Osnovnu, najčešće propisanu i najznačajniju vrstu krivičnih sankcija predstavljaju kazne, posebno kazne zatvora. One se izriču krivično odgovornom učiniocu krivičnog djela u vremenski određenom trajanju. Pod određenim uslovima, ako je ostvarena svrha njihovog izricanja u smislu uspjeha u resocijalizaciji osuđenog učinioca, vrijeme trajanja izrečene kazne se može skratiti odlukom nadležnog administrativnog organa. To se postiže primjenom uslovnog otpusta koji se smatra vanredno značajnijim sredstvom suzbijanja kriminaliteta. U radu se analizira praksa primjene instituta uslovnog otpusta kao sredstva savremene kriminalne politike u čijoj se osnovi nalaze zahtjevi specijalne prevencije i individualnizacije kazne.
Ključne riječi: kazna zatvora, resocijalizacija, kriminalna politika, uslovni otpust osuđenog lica, Bosna i Hercegovina.

Uvjetna osuda i sudska opomena u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić, MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem, uz prijetnju kaznom, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija. Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (član 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine uvjetna osuda, u pravilu, ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije, ponovno, izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena, zajedno sa osudom, predstavlja samostalan tip sankcija odnosno mjere upozorenja. Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učinioce i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija.

Kaznenopravni aspekti uvjetne osude i sudske opomene u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

KAZNENOPRAVNI ASPEKTI UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko počini kaznena djela na području Bosne i Hercegovine.
Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem uz prijetnju kaznom, koju sadrži uvjetna osuda, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija.
Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (članak 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine1)).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda u pravilu ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije ponovno izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena zajedno sa osudom predstavlja samostalan tip sankcija, tj. mjere upozorenja.
Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učionice i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija,

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se