Category Archives for "01"

NAKNADA TROŠKOVA U SMISLU ČLANA 118. ZAKONA O RADU SA OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU

 

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 331.2(497.11)

NAKNADA TROŠKOVA U SMISLU ČLANA 118. ZAKONA O RADU SA OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU
* Persida Jovanovic, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Troškovi u smislu odredbi člana 118. Zakona o radu su izdaci koji su za zaposlenog nastali u vezi sa obavljanjem poslova na koje je raspoređen, a koje je poslodavac dužan da mu naknadi. To su izdaci za: dolazak na rad i odlazak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz; vreme provedeno na službenom putu u zemlji; vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade; ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način; regres za korišćenje godišnjeg odmora. Zaposleni ostvaruje pravo na naknadu ovih troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, koji moraju biti usklađeni sa zakonom. Za određene kategorije zaposlenih posebnim zakonom je uređena naknada ovih troškova, te se na njih primenjuje poseban zakon, kao lex specialis koji isključuje primenu opšteg propisa.
Ključne reči: naknada troškova za ishranu u toku rada; za regres za korišćenje godišnjeg odmora; za dolazak na rad i odlazak sa rada; za vreme provedeno na službenom putu u zemlji; za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; za rad i boravak na terenu; koeficijent za obračun plate; broj dana provedenih na radu; zarada; dnevnica; cena prevoza u javnom saobraćaju.

Obračun kamate kada je glavnici pripisana dospela kamata obračunata konformnom metodom

 

OBLIGACIONO PRAVO

Obračun kamate kada je glavnici pripisana dospela kamata obračunata konformnom metodom

Ako izvršna isprava glasi na novčani iznos u kome je glavnici pripisana dospela kamata obračunata konformnom metodom po Zakonu koji je u tom delu proglašen neustavnim, sud će po službenoj dužnosti izvršiti razgraničenje i novi obračun kamate izvršiti tako što će do 3. 3. 2001. godine primeniti konformni metod, od tada do 17. 5. 2011. godine metod prostog interesnog računa, a od tada pa nadalje po odredbama čl. 2. i 3. Zakona o visini stope zatezne kamate.

RAZLIČITOST STATUSA ZAPOSLENIH, FUNKCIONERA I POSLODAVACA

NEDOUMICE

RADNO PRAVO

UDK: 349.2:331.1-057.34(497.11)

RAZLIČITOST STATUSA ZAPOSLENIH, FUNKCIONERA I POSLODAVACA

* Prof. dr Zoran Ivošević, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Rezime: Član 53. Ustava predviđa da građani pod jednakim uslovima stupaju u javne službe i na javne funkcije.
Član 60. stav 3. Ustava predviđa da su svima pod jednakim uslovima dostupna sva radna mesta.
Ovaj članak ukazuje na različitost statusa zaposlenih, funkcionera i poslodavaca na nivou države, autonomne pokrajine i lokalne samouprave.
Ključne reči: zaposleni, funkcioneri, poslodavci.

Zabrana otkaza ugovora o radu zaposlenoj za vrijeme trudnoće i poroditeljskog odsustva

SUDSKA PRAKSA CRNE GORE

Zabrana otkaza ugovora o radu zaposlenoj za vrijeme trudnoće i poroditeljskog odsustva
Zaposlenoj kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u toku trudnoće, korišćenja privremene spriječenosti za rad po osnovu održavanja trudnoće, porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na to odsustvo.

Preraspodela radnog vremena

 

RADNO PRAVO

Preraspodela radnog vremena

Odlukom o preraspodeli radnog vremena mora se utvrditi kako period u kome zaposleni rade duže, tako i period u kome rade kraće od punog radnog vremena, pri čemu ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine ne može u proseku biti duže od punog radnog vremena, odnosno ne može da traje duže od 60 časova nedeljno.

PRAVO EVROPSKE UNIJE I KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRPSKOJ

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 349.6(497.6)
          343.3/.7:504.122(497.6)
PRAVO EVROPSKE UNIJE I KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE U REPUBLICI SRPSKOJ 
*  Dr Veljko Ikanović, sudija Vrhovnog suda Republike Srpske i redovni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta Apeiron Banja Luka.
Rezime: Zakonodavac Republike Srpske je dosta rano uočio da trend povećanja ekološkog kriminala i uništavanja životne sredine, kao prateća pojava razvoja savremenog društva, predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku ljudske vrste i zajednice u cjelini. Zato je dijelom po svojoj volji, a dijelom pod uticajem prava Evropske unije, posvetio značajnu pažnju krivičnopravnoj zaštiti životne sredine. Prvi ozbiljniji zahvat u ovoj oblasti učinjen je još 2000. godine sistematizovanjem i propisivanjem „ekoloških krivičnih djela“ u Krivičnom zakoniku Republike Srpske u posebnoj glavi pod nazivom „Krivična djela protiv životne sredine“. U dotadašnjem krivičnom zakonodavstvu ova su djela bila dio glave krivičnih djela protiv privrede. Slijedeći savremene tendencije u nauci krivičnog prava i uporednopravnim rješenjima, zakonodavac je ovu sistematiku zadržao i u Zakonu iz 2003. godine i sada važećem Zakoniku iz 2017. godine. Zakonodavac životnu sredinu tretira kao zaštićeno dobro po sebi, postepeno šireći krug zaštite na pojedina, do tada nezaštićena, dobra. Status kandidata Bosne i HeRcegovine za pristupanje Evropskoj uniji obavezuje da se nacionalno zakonodavstvo u oblasti zaštite životne sredine uskladi sa pravom Evropske unije. Prije svega to su direktive, uredbe, odluke, preporuke i mišljenja, kao sekundarni izvor prava, što zahtijeva značajne izmjene i dopune Krivičnog zakonika i njegovo usklađivanje sa Direktivom o krivičnopravnoj zaštiti životne sredine iz 2024. godine. Pored sagledavanja pozitivne krivičnopravne zaštite životne sredine autor u radu analizira domaće zakonodavstvo u kontekstu njegove usklađenosti sa pravom Evropske unije i mjera i aktivnosti koje treba preduzeti s ciljem obezbjeđivanja potpune primjene njenih pravnih tekovina u ovoj oblasti.

Ključne reči: ekološka krivična djela, krivičnopravna zaštita.

Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti

Samo pominjanje etničke pripadnosti ne predstavlja radnju izvršenja krivičnog dela izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se