Category Archives for "03"

Sudski ukor

KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica

Sudski ukor

Kod činjenice da je maloletnik priznao izvršenje krivinog dela i izrazio iskreno kajanje, bez uticaja na odluku prvostepenog suda koji mu je izrekao vaspitnu meru sudski ukor jesu visina štete koju je maloletnik pričinio prilikom izvršenja krivičnog dela i društvena opasnost izvršenog krivičnog dela, kao žalbeni navodi javnog tužioca u pogledu izrečene vaspitne mere prema maloletniku.

Ekspropijacija preostalog dela nepokretnosti

UPRAVNO PRAVO

Ekspropijacija preostalog dela nepokretnosti

Ako se u postupku eksproprijacije jednog dela nepokretnosti utvrdi da sopstvenik nema ekonomskog interesa da koristi preostali deo nepokretnosti, sopstvenik nepokretnosti može podneti zahtev da mu se ekspropriše preostali deo nepokretnosti, pri čemu se pod preostalim delom podrazumeva preostali deo one katastarske parcele od koje je jedan deo eksproprisan, a ne i bilo koja druga katastarska parcela istog sopstvenika.

Povreda prava na žig

AUTORSKO PRAVO

Povreda prava na žig

Neovlašćeno korišćenje istovetnog znaka za sličnu vrstu robe ili usluge, ili sličnog znaka za istovetnu ili sličnu vrstu robe, smatra se povredom prava samo ako postoji verovatnoća da bi zbog te istovetnosti, odnosno sličnosti, nastala zabuna u relevantnom delu javnosti.

Prava proizvođača izdatog fonograma

AUTORSKO PRAVO

Prava proizvođača izdatog fonograma

Proizvođač izdatog fonograma ima pravo na naknade propisane članom 127. Zakona o autorskom i srodnim pravima, a to su pravo na naknadu za emitovanje i reemitovanje fonograma, javno saopštavanje fonograma i javno saopštavanje fonograma koji se emituje.

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE – OD ZAŠTITNIKA USTAVA BIH DO NJEGOVOG NAJVEĆEG KRŠITELJA

OGLEDI BiH

UDK: 342.565.2(497.6)

USTAVNI SUD BOSNE I HERCEGOVINE – OD ZAŠTITNIKA USTAVA BIH DO NJEGOVOG NAJVEĆEG KRŠITELJA
* Ljubinko Mitrović, redovni profesor, Panevropski univerzitet APEIRON u Banjoj Luci.
** Miloš Bukejlović, diplomirani pravnik, Ministarstvo pravde Republike Srpske.

Rezime: Ustavni sud Bosne i Hercegovine predstavlja jedinu sudsku instancu predviđenu Ustavom Bosne i Hercegovine (u sudske instance na nivou Bosne i Hercegovine ubrajaju se još i Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koji u svakom slučaju nisu ustavna kategorija). Uloga ovog suda posebno je važna sa stanovišta zaštite ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, kao i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jer, prema izričitoj normi Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba da se drži Ustava Bosne i Hercegovine, štiti ga i sudi po njemu.
Slično ovakvim sudovima u svijetu, i Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba da bude nezavisan i nepristrasan. To je jedna od njegovih osnovnih karakteristika i bitan faktor njegovog uspješnog rada.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Troje “ustavnih” sudija koji nisu državljani Bosne i Hercegovine, a ni susjednih država, imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), nakon obavljenih (obaveznih) konsultacija sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Ostalih šest sudija ovog Suda jesu domaće sudije.
Mnogo toga je spornog u postupanjima ovog Suda u prethodnih skoro trideset godina njegovog postojanja, a posebno spornim čine se odluke ovog Suda u kojima se Ustavni sud Bosne i Hercegovine iz tumača i zaštitnika Ustava Bosne i Hercegovine (kako je to i u svim državama svijeta koje imaju ove sudove i kako je to, na kraju krajeva, propisano i samim Ustavom Bosne i Hercegovine) pretvara u ustavotvorca, o čemu će više riječi biti u ovom referatu.
Ključne riječi: Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Ustav Bosne i Hercegovine, sastav, mandat, nadležnosti, promjene Ustava Bosne i Hercegovine.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se