Category Archives for "Radno pravo"

Naknada štete zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa

RADNO PRAVO

Naknada štete zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa

Zaposleni kome je prestao radni odnos bez pravnog osnova ima pravo na naknadu štete u visini izgubljene zarade, koja u sebi sadrži pripadajući porez i doprinose u skladu sa zakonom, u koju ne ulazi naknada za ishranu u toku rada, regres za korišćenje godišnjeg odmora, bonusi, nagrade i druga primanja po osnovu doprinosa poslovnom uspehu poslodavca.

Uplata doprinosa po osnovu beneficiranog staža

RADNO PRAVO

Uplata doprinosa po osnovu beneficiranog staža

Da bi zaposleni ostvario pravo na uplatu doprinosa po osnovu beneficiranog staža, neophodno je da mu to pravo bude utvrđeno u upravnom postupku, od strane nadležne Komisije Fonda PIO.

SISTEMSKI NAČIN UREĐENJA RADNIH ODNOSA I POSEBNI ZAKONI II deo

NEDOUMICE
RADNO PRAVO
SISTEMSKI NAČIN UREĐENJA RADNIH ODNOSA I POSEBNI ZAKONI
II deo
UDK: 349.22
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: U oceni da li je ostvarena zaštita jedinstva pravnog poretka kod ustavne kontrole posebnog zakona nije dovoljno izvršiti njegovo vrednovanje, kada postoje dva ili više organskih zakona samo u odnosu na jedan od njih. Nužno je prethodno oceniti njihov odnos i utvrditi koji od njih ima karakter pravno važnog sistemskog zakona sa obrazloženim razlozima u toj nameni. Za odgovor na to pitanje u članku su dati razlozi za zaključak: da je to onaj zakon koji uređuje merodavnu društvenu oblast. Tako, na primer, Zakon o radu je matični zakon za radnopravni režim na istu temu. Uslov je da norma organskog zakona koja uređuje određeni društveni odnos nije drugačije propisala.
Ključne reči: sistemski zakoni, posebni zakoni, jedinstvo pravnog poretka.

Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

RADNO PRAVO
Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova

Ugovor za rad van radnog odnosa poslodavac može da zaključi sa određenim licem samo radi obavljanja poslova koji aktom o sistematizaciji poslodavca nisu sistematizovani, odnosno za obavljanje poslova koji po svojoj prirodi traju najduže 120 radnih dana u kalendarskoj godini i privremenog su, odnosno povremenog karaktera, zavisno od toga da li traju kontinuirano, u jednom vremenskom periodu ili s vremena na vreme.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se