Results

Search Results for:

NAČELO OPORTUNITETA U POSTUPANJU PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ: VASPITNA SVRHA I DISKRECIONA PRAKSA

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.131(497.6)
           343.91-053.6
NAČELO OPORTUNITETA U POSTUPANJU PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ: VASPITNA SVRHA I DISKRECIONA PRAKSA
*  Bojana Jeremić, MA, pomoćnik direktora, Centar za edukaciju sudija i javnih tužilaca u Republici Srpskoj, Banja Luka, Bosna i Hercegovina.
Rezime: Maloljetničko krivično pravo zahtijeva poseban pristup, zasnovan na principu najboljeg interesa djeteta, minimalnoj intervenciji i individualizaciji postupanja. U tom kontekstu, načelo oportuniteta omogućava tužiocu da, i pored postojanja zakonskih osnova za krivično gonjenje, procijeni svrsishodnost pokretanja ili nastavka postupka radi ostvarivanja vaspitne funkcije, prevencije budućih djela i socijalne reintegracije maloljetnika. Teorijski, oportunitet predstavlja funkcionalnu dopunu načela legaliteta, smanjujući rizik od stigmatizacije i negativnih posljedica formalnog krivičnog postupka.
Međunarodni standardi naglašavaju minimalnu intervenciju i primjenu alternativnih mjera, afirmišući oportunitet kao sredstvo diverzione i restorativne politike u maloljetničkom pravosuđu. Normativni okvir Republike Srpske omogućava tužiocu da odluči o nepokretanju ili obustavi postupka, uzimajući u obzir težinu djela, okolnosti izvršenja, ličnost maloljetnika i njegovu porodičnu i socijalnu situaciju, uključujući primjenu policijskog upozorenja i vaspitnih preporuka.
Statistički podaci iz perioda 2020–2024. godine pokazuju znatan broj odluka o nepokretanju postupka, što daje kontekst za dublju kvalitativnu analizu. Analiza sedam predmeta pokazuje da tužilaštvo oportunitet primjenjuje na osnovu individualne procjene, uzimajući u obzir težinu djela, ranije prestupe, porodični i socijalni kontekst, ličnost maloljetnika i spremnost porodice za vaspitno djelovanje. Primjena oportuniteta omogućava fokus na vaspitnu svrhu, a ne samo na represiju, čak i kod težih djela, kada maloljetnik iskazuje kajanje ili nadoknađuje štetu.
Zaključci ukazuju na značaj oportuniteta kao instrumenta individualizacije i humanizacije postupanja, ali istovremeno ističu potrebu za dodatnim normativnim preciziranjem kriterijuma, praćenjem odluka i jačanjem interdisciplinarne saradnje. Kada se promišljeno primjenjuje, načelo oportuniteta omogućava balansiranje između vaspitne svrhe i procesne efikasnosti, što je suštinski cilj maloljetničkog krivičnog prava.

Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, načelo oportuniteta, vaspitna funkcija, tužilačka diskrecija, najbolji interes djeteta, statistička analiza.

Otkaz ugovora o radu zbog učešća u nezakonitom štrajku

 

RADNO PRAVO
Otkaz ugovora o radu zbog učešća u nezakonitom štrajku

Zaposlenom može biti otkazan ugovor o radu zbog učešća u nezakonitom štrajku, tj. štrajku koji je organizovan i vođen suprotno odredbama Zakona o štrajku.

Okolnosti koje utiču na odluku o kazni

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Okolnosti koje utiču na odluku o kazni

Ne može se prihvatiti kao otežavajuća okolnost na strani okrivljenog migranta da su stanovnici pojedinih gradova na severu Republike Srbije uznemireni zbog izvršenja krivičnih dela u vezi sa vatrenim oružjem i municijom, jer to ne predstavlja nijednu od okolnosti koje sud treba da ceni prilikom donošenja odluke o vrsti i visini krivične sankcije.

Utvrđivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

STVARNO PRAVO

Utvrđivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost

Poreska uprava ne određuje tržišnu cenu eksproprisane nepokretnosti, već vrši njenu procenu, a u slučaju da se ne postigne sporazum o naknadi, sud će u vanparničnom postupku odrediti visinu naknade za eksproprisanu nepokretnost.

Povraćaj prinudno naplaćene takse

PROCESNO PRAVO

Povraćaj prinudno naplaćene takse

Takseni obveznik može da podnese zahtev za povraćaj prinudno naplaćene takse sudu koji je rešavao u prvom stepenu, najkasnije u roku od šest meseci od dana kada je taksa pogrešno naplaćena u postupku prinudne naplate.

EPILOG PREDLOGA DIREKTIVE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU OD VEŠTAČKE INTELIGENCIJE

ODŠTETNO PRAVO
OGLEDI
UDK: 347.5:004.8(4-6EU)
EPILOG PREDLOGA DIREKTIVE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU OD VEŠTAČKE INTELIGENCIJE
* Bojana Arsenijević, asistentkinja, doktorantkinja, Pravni fakultet Univerziteta u Nišu.
** Tekst je objavljen u zborniku radova Prouzrokovanje štete, naknada štete i osiguranje, XXVIII Međunarodna naučna konferencija, Valjevo 2025.
Rezime: Ustrojstvo jedinstvenog evropskog pravnog okvira za regulisanje odgovornosti za štetu od veštačke inteligencije ima svoj kamen temeljac u Uredbi o veštačkoj inteligenciji (eng. Artificial Intelligence Act). Uredba je usvojena 2024. godine i postoji prelazni period stupanja na snagu pojedinih njenih odredbi. Uredbom su uređeni aspekti dozvoljene i zabranjene upotrebe veštačke inteligencije, a u pogledu regulisanja odgovornosti za štetu od veštačke inteligencije Uredbu dopunjuju dva predloga direktiva. Prvi predlog jeste izmenjena direktiva o odgovornosti za proizvode sa nedostatkom (eng. Revised Product Liability Directive), koji predlog je usvojen 2024. godine. Drugi predlog ticao se usvajanja direktive o usaglašavanju vanugovorne odgovornosti za štetu od veštačke inteligencije (eng. AI Liability Directive). U februaru 2025. godine Evropska komisija je objavila Program rada za 2025. godinu, u kojem je navela nameru da potonji predlog povuče. U radu posvećujemo pažnju pitanjima sadržine povučenog predloga direktive, razlozima odustanka od njega i trenutnom stanju regulisanja vanugovorne odgovornosti za štetu od veštačke inteligencije u evropskom pravnom poretku.

Ključne reči: vanugovorna odgovornost, veštačka inteligencija, šteta, Evropska unija, povlačenje predloga direktive.

Donošenje odluke u razumnom roku

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Donošenje odluke u razumnom roku
Postoji povreda prava na pravično suđenje u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda imajući u vidu da je postupak, koji je po zakonu hitne prirode, trajao sedam godina i oko tri mjeseca, čemu je u najvećoj mjeri doprinijela dužina postupka pred Kantonalnim sudom, pred kojim je postupak trajao pet godina, a taj sud nije ponudio objektivne i prihvatljive razloge za ovakvo prolongiranje donošenja odluke.

Naknada za korišćenje tuđe stvari

OBLIGACIONO PRAVO

Naknada za korišćenje tuđe stvari

Savestan držalac nije dužan da plati naknadu za korišćenje tuđe stvari za vreme njegovog savesnog držanja, a nesavestan držalac je dužan da naknadi vrednost ubranih plodova koje je potrošio, otuđio ili uništio, kao i vrednost plodova koje je propustio da ubere.

Utvrđivanje kazne za više privrednih prestupa u sticaju

PRIVREDNI PRESTUPI

Utvrđivanje kazne za više privrednih prestupa u sticaju

Za više privrednih prestupa u sticaju sud će prethodno utvrditi kaznu za svaki privredni prestup, pa će izreći jedinstvenu kaznu koja predstavlja zbir pojedinačno utvrđenih kazni, a koja ne može preći dvostruki iznos najveće zakonske mere kazne.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se