PROCESNO PRAVO
Mogućnost revizije u slučaju ujednačene sudske prakse
Posebna revizija nije dozvoljena kada u presuđenju nije odstupljeno od pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda, o dozvoljenosti ugovaranja troškova kredita, usvojenim na sednici Građanskog odeljenja, potvrđenim u brojnim presudama Vrhovnog kasacionog suda.
RADNO PRAVO
Doprinosi za socijalno osiguranje i sudska zaštita
Sud je nadležan da u parničnom postupku odlučuje i o zahtevu zaposlenog lica da poslodavac uplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje odgovarajućim organizacijama za obavezno socijalno osiguranje, bez obzira na to da li je takav zahtev jedini predmet spora.
USTAVNO PRAVO
Povrede prava na jednaku zaštitu prava
Postoji povreda prava na jednaku zaštitu prava, kada je Privredni apelacioni sud, kao sud poslednje instance, povodom iste činjenične situacije i istog pravnog pitanja doneo različite odluke.
UDK: 35.076/.078
SPORNO SHVATANJE NADLEŽNOSTI U PRESUDI UPRAVNOG SUDA
Julijana Nedeljković, dipl. pravnik, Uprava GO Lazarevac
Rezime: Nadležnost se ispoljava kao pravo i dužnost određenog organa da obavlja jedino propisima mu poverene poslove a ne i neke druge. Određena je prinudnim propisima – i kao takva, ne sme se menjati. Zaključkom Vlade mogu se usmeriti aktivnosti učesnika u postupku pre pokretanja postupka, ali kad se on pokrene – tada je usmeravanje prepušteno zakonima. Ako se dogodi da Upravni sud zanemari odredbe o nadležnosti, onda grešku ispravlja isti sud, imajući u vidu obaveznost presuda Upravnog suda i nepostojanje redovnog pravnog leka na presude ovoga suda.
Ključne reči: pravno shvatanje, obaveznost presude, stvarna nadležnost, građevinska inspekcija, eksproprijacija, ujednačavanje sudske prakse.
UDK: 340.142/.143
342.722:347.962.6
NEUJEDNAČENA PRAVNA PRAKSA I PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Ograničavanje sudske vlasti kada ono dovodi do povrede prava na pravično suđenje i drugih ljudskih prava rešeno je u korist Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda koji je dobio i pravo na sankciju. Iz toga njegovog prava derivira i dužnost sudske vlasti da poštuje izložene stavove i ocene sadržane u njegovim odlukama. Ne može se ujednačavanje sudske prakse pa i kada to čini Vrhovni kasacioni sud ostvariti a da se ne uzme kao polazna premisa stav iz odgovarajuće odluke Ustavnog suda. Kada se postupi suprotno daje se samo negativan doprinos neujednačenoj praksi.
Ključne reči: sudska praksa, ujednačavanje sudske prakse, ista situacija, Evropski sud za ljudska prava, Ustavni sud, Vrhovni kasacioni sud, pravo na pravično suđenje.