Tag Archives for " udaljenje sa rada "

Privremeno udaljenje sa rada zaposlenog u Ministarstvu unutrašnjih poslova

UPRAVNO PRAVO

Privremeno udaljenje sa rada zaposlenog u Ministarstvu unutrašnjih poslova

Zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova može biti privremeno udaljen sa rada, na obrazloženi predlog rukovodioca, kada je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teške povrede službene dužnosti i ukoliko bi njegovo prisustvo na radu štetilo interesima službe, ometalo postupak prikupljanja dokaza ili ometalo tok disciplinskog postupka, uz posebno obrazloženje.

Udaljenje sa rada državnog službenika protiv koga je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom

UPRAVNO PRAVO

Udaljenje sa rada državnog službenika protiv koga je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom

Državni službenik protiv koga je pokrenut krivični postupak zbog krivičnog dela učinjenog na radu ili u vezi sa radom, ne može se udaljiti sa rada pre potvrđivanja optužnice.

Udaljenje zaposlenog sa rada

RADNO PRAVO

Udaljenje zaposlenog sa rada

Udaljenje zaposlenog sa rada ne predstavlja sankciju za povredu radne obaveze ili discipline, nego svojevrsnu preventivnu i privremenu meru koja se izriče zaposlenom dok je u radnom odnosu i za vreme čijeg trajanja zaposleni ostvaruje pravo na naknadu zarade, pod uslovima i na način bliže uređen odredbama Zakona o radu.

Problemi u primeni opštih propisa o zaradi, disciplinskoj odgovornosti, udaljenju sa rada i pravnim posledicama prestanka radnog odnosa

UDK: 349.2(497.11)

PROBLEMI U PRIMENI OPŠTIH PROPISA O ZARADI, DISCIPLINSKOJ ODGOVORNOSTI, UDALJENJU SA RADA I PRAVNIM POSLEDICAMA PRESTANKA RADNOG ODNOSA
Prof. dr Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda Srbije i univerzitetski profesor u penziji.

Rezime: Prilog ovoj rubrici bavi se problemima u primeni propisa o: zaradi, disciplinskoj odgovornosti, udaljenju sa rada i pravnim posledicama prestanka radnog odnosa. 1) Odgovarajuća i osnovna zarada često se poistovećuju, dok se osnovna zarada dovodi u korelaciju sa zaradom po osnovu učinka a zarada po osnovu učinka u korelaciju sa minimalnom zaradom. 2) Disciplinsku odgovornost Zakon o radu uređuje kao supsidijarni krak propisa o prestanku radnog odnosa. Inicijalni akt za utvrđivanje te odgovornosti je – upozorenje, dok su sankcije – udaljenje bez naknade zarade, novčana kazna i opomena sa najavom otkaza za ponavljanje kažnjive radnje. Ustavni sud je našao da je odredba člana 179. stav 3. tačka 5. Zakona o radu neustavna. Pri tom nije razlikovao krivično delo od radnje izvršenja krivičnog dela koja može biti blanketno predviđena i kao radnja izvršenja povrede radne obaveze ili narušavanja radne discipline. Resorno ministarstvo je najavilo dopunu Zakona o radu odredbom da zloupotreba bolovanja, kao nepoštovanje radne discipline, predstavlja otkazni razlog previđajući da član 179. stav 3. tačka 3. taj otkazni razlog već predviđa. 3) Problemi u vezi sa udaljenjem nastaju kad se utvrdi da ono nije bilo određeno u skladu sa zakonom. 4) Problemi u vezi sa posledicama nezakonitog prestanka radnog odnosa, tiču se odredaba o naknadi štete kojim se drastično narušava princip potpune naknade (predviđene članom 190. Zakona o obligacionim odnosima).

Ključne reči: problemi, zarada, disciplinska odgovornost, udaljenje sa rada, nezakonit prestanak radnog odnosa i naknada štete.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se