Tag Archives for " krivični postupak "

Uloga kriminalističkog istraživanja u funkcioniranju policije u demokrtatskom društvu

UDK: 343.985(497.6)
343.132/.133(497.6)

ULOGA KRIMINALISTIČKOG ISTRAŽIVANJA U FUNKCIONIRANJU POLICIJE
U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU
Prof. dr Duško Modly, redovni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Rijeci i Policijskoj akademiji u Zagrebu.
Prof. dr Adnan Duraković, vanredni profesor na Pravnom fakultetu, Univerzitet u Zenici, šef Katedre za krivično pravo.

Rezime: Vidimo da je djelatnost policije u pretkrivičnom i krivičnom postupku raznovrsna. Policija u složenim kriminalističkim i procesnim okolnostima postupa po odredbama ZKP-a, ali i propisa o organizaciji i djelovanju policije, kao i po normama kriminalističke i forenzičkih nauka. Sigurno da, u sadašnjim složenim uslovima konfrontacije sa savremenim pojavnim oblicima kriminaliteta, nije moguće tu složenu aktivnost temeljiti samo na pravnim propisima ili se u interpretaciji pravnih instituta isključivo pozivati na teoriju krivičnoprocesnog prava. U pretkrivičnom i krivičnom postupku, primjenjuju se ili bi se trebala primjenjivati brojna nepravna pravila sadržana u kriminalističkoj nauci i drugim forenzičkim disciplinama, koja procesnim pravilima daju poseban sadržaj (udahnjuju im dušu).
Do kriminalističkog istraživanja može i smije doći, samo ako je nadležni policijski organ, koji postupa u konkretnoj stvari, nakon ocjene početne situacije zaključio da se radi o vjerovatnom kriminalnom događaju ili krivičnom djelu. Ocjena početne situacije može ukazati da je kriminalističko istraživanje nepotrebno. To su npr. slučajevi kada je činjenično stanje potpuno razjašnjeno ili to može, odnosno treba učiniti neki drugi subjekt npr. inspekcije, carina, služba društvenog knjigovodstva i sl, osim ako istovremeno nije potrebno i osigurati dostupnost izvršioca. Kriminalističko istraživanje u načelu završava razjašnjavanjem činjeničnog stanja, otkrivanjem izvršioca i mogućih saučesnika i dokazivanjem krivnje.
Ključne riječi: policija, krivični postupak, kriminalistička istraživanja, kriminalističko mišljenje, sudska istina.

Krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 357. KZ u sudskoj praksi

UDK: 343.522(497.11)

KRIVIČNO DELO FALSIFIKOVANJE SLUŽBENE ISPRAVE IZ ČLANA 357. KZ U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku.

Rezime: Krivično delo falsifikovanje službene isprave iz člana 357. KZ jeste specifično, posebno krivično delo, koje se odnosi na posebnu vrstu isprava. U radu je data analiza svih radnji izvršenja krivičnog dela, naravno uz minimum teorijske analize. Suština rada je u prikazu mnogobrojnih životnih situacija koje se odnose na pravni promet službenih isprava.

Ključne reči: krivično delo, isprava, službena isprava, krivični postupak.

Sporazum o priznanju u krivičnom i prekršajnom postupku

UDK: 343.144

SPORAZUM O PRIZNANJU U KRIVIČNOM I PREKRŠAJNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, Pravni fakultet Univerziteta Union.

Rezime: Sporazumi koje u savremenom krivičnom postupku zaključuju organi gonjenja (krivičnog ili prekršajnog) sa osumnjičenim imaju cilj da ubrzaju suđenja, olakšaju krivični postupak i rasterete sudove koji su postali zabrinjavajuće zatrpani ogromnom količinom predmeta koje sve teže rešavaju do isteka rokova zastarelosti. Jedna od ustanova te “konsenzualne pravde“ je sporazum o priznanju krivičnog dela, odnosno prekršaja koji organi gonjenja i prezumptivni učinilac krivičnog dela, odnosno prekršaja zaključuju da bi jedni (organi gonjenja) uštedeli vreme i napore u mukotrpnom poslu dokazivanja činjenica relevantnih za donošenje odluke o postojanju delikta i odgovornosti, a drugi (osumnjičeni) da bi postigli
povoljniji ishod krivičnog postupka, odnosno blažu presudu. Ustanova je preuzeta iz američkog krivičnog postupka i u naš ZKP uneta 2009. god. i bez značajnijih izmena preuzeta u Zakonik iz 2011. godine. Naknadno, Zakonom o izmenama i dopunama ZKP iz maja 2014. (“Sl. glasnik RS“, 55/2014) neka od pitanja vrlo važnih za njenu primenu uređena su na bitno drugačiji način. U radu su kritički razmotrene te izmene, ali i druga praktična i pravnoteorijska pitanja.

Ključne reči: sporazum, priznanje, krivično delo, prekršaj, krivični postupak, prekršajni postupak, javni tužilac, okrivljeni.

Zakon kao faktor efikasnosti krivičnog postupka

UDK: 340.134:343.13(497.11)

ZAKON KAO FAKTOR EFIKASNOSTI KRIVIČNOG POSTUPKA
Prof. dr Stanko Bejatović, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.

Rezime: Zakonska norma kao faktor efikasnosti krivičnog postupka u radu je analizirana sa dva aspekta. Prvo, tu su opšte napomene o efikasnosti krivičnog postupka i faktorima efikasnosti kao međunarodnom pravnom standardu i kao ključnom cilju reforme krivičnog procesnog zakonodavstva Srbije. Drugo je stručno-kritička analiza pojedinih rešenja novog ZKP RS koja po stavu autora imaju poseban značaj kada je reč o zakonskoj normi kao faktoru efikasnosti krivičnog postupka. Slučaj npr. sa ulogom suda u postupku dokazivanja izvršenja krivičnog dela, konceptom istrage, pojednostavljenim formama postupanja u krivičnim stvarima – pre svega sporazumom o priznanju krivičnog dela, arhitektonikom toka glavnog pretresa – posebno njegovog pripremnog ročišta, skraćenog krivičnog postupka i sistema pravnih lekova.
Uz izneseno, u radu se daju i određeni predlozi de lege ferenda koji, po stavu autora, treba da doprinesu povećanju efikasnosti krivičnog postupka kroz faktor adekvatne zakonske norme, a time i ostvarenju ključnog cilja skoro petnaest godina dugog procesa reforme krivičnog procesnog zakonodavstva Srbije.

Ključne reči: krivično-procesno zakonodavstvo, reforma, krivični postupak, efikasnost, krivični sud, javni tužilac, krivično-procesni subjekti, sporazum o priznanju krivičnog dela, oportunitet krivičnog gonjenja, pojednostavljene forme postupanja.

O pravu okrivljenog da ispituje svedoke optužbe i odbrane u krivičnom postupku

UDK: 343.121(497.11)

O PRAVU OKRIVLJENOG DA ISPITUJE SVEDOKE OPTUŽBE I ODBRANE U KRIVIČNOM POSTUPKU
Prof. dr Momčilo Grubač, redovni profesor emeritus Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu.

Rezime: Ustav Srbije i novi ZKP ustanovili su jedan broj novih prava odbrane okrivljenog u krivičnom postupku, među njima i pravo okrivljenog da ispituje svedoke optužbe i odbrane, preuzeto iz člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Autor je obradio nekoliko opšta pitanja koja se uz to pravo postavljaju i kritički prikazao odredbe kojima je ono uređeno u ZKP Srbije. U zaključku je konstatovao da je Zakonik propustio da na odgovarajućim mestima ugradi nove procesnopravne norme koje bi omogućile realizaciju tog prava, odnosno onemogućile njegovo kršenje. Odredbe koje govore o ispitivanju svedoka u prethodnom postupku, pa i na glavnom pretresu i o širokoj dokaznoj snazi nekontradiktornih svedočkih iskaza ostale su uglavnom neizmenjene, a retke izmene u njima samo otežavaju umesto da olakšavaju delotvorno ostvarivanje prava odbrane, pa čak omogućuju i njegovo kršenje. Na kraju autor se založio da se u najavljenoj izmeni Zakonika o krivičnom postupku ti nedostaci otklone i da se odredbe Zakonika koje se odnose na tu problematiku dovedu u sklad sa Ustavom, Evropskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Ključne reči: krivični postupak, Zakonik o krivičnom postupku, ispitivanje svedoka, nekontradiktorni iskazi svedoka, pravično suđenje, Evropska konvencija, Ustav Srbije, okrivljeni, pravo odbrane.

Sporazum javnog tužioca i okrivljenog o krivičnoj sankciji

UDK: 343.144(497.11)

SPORAZUM JAVNOG TUŽIOCA I OKRIVLJENOG O KRIVIČNOJ SANKCIJI
Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Rezime: Autor u članku analizira sporazum javnog tužioca i okrivljenog o krivičnoj sankciji, kao deo sporazuma koji zaključuju javni tužilac i okrivljeni u krivičnom postupku. Prvo je ukazano na odredbe ZKP koje se tiču sporazuma javnog tužioca i okrivljenog o krivičnoj sankciji, a zatim na to šta mora imati na umu javni tužilac prilikom pregovaranja o krivičnoj sankciji. Analizom presuda iz sudske prakse sagledano je kako se sporazum javnog tužioca i okrivljenog o krivičnoj sankciji realizuje u praksi.

Ključne reči: krivični postupak, sporazum javnog tužioca i okrivljenog, sporazum o krivičnoj sankciji, oslobođenje od kazne, sudska praksa.

Stručni savetnik u krivičnom postupku

UDK: 343.148
340.69

STRUČNI SAVETNIK U KRIVIČNOM POSTUPKU
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Polazeći od objektivne potrebe za pružanjem stručne pomoći strankama, a po ugledu na konkretno rešenje u italijanskom krivičnom postupku, u delu naše procesne teorije se već godinama insistira na normiranju ustanove stručnog savetnika. Prihvatajući konačno takve stavove u Zakoniku o krivičnom postupku iz 2011. godine, zakonodavac Republike Srbije je realno omogućio strankama da u mnogim situacijama i praktično ostvare svoje pravo na kritičku ocenu iskaza veštaka, što je jedno od najkontroverznijih pitanja savremene krivične procedure. Nesporno je, međutim, da odgovor na pitanje o svrsishodnosti i dometima pružanja stručne pomoći krivičnoprocesnim strankama od strane tehničkih savetnika, kao i odgovor na sva druga sporna pitanja u vezi sa tim, može dati jedino praksa.

Ključne reči: krivični postupak, stručni savetnik, veštak, specijalista, okrivljeni, tužilac, dokazivanje.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se