OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete zbog kašnjenja u namirenju razlučnih prava
Kada je Agencija za privatizaciju kao stečajni upravnik preduzeća, sa zakašnjenjem isplatila novčane iznose tužiocu po osnovu priznatih razlučnih prava, tužilac ima pravo da ostvari naknadu štete pred osnovnim sudom a ne pred privrednim sudom.
USTAVNO PRAVO
Povratno dejstvo zakona i drugog propisa
Zakon ima povratno dejstvo ako menja odnose ustanovljene pravnosnažnim pojedinačnim aktima, odnosno punovažnim pravnim poslovima donetim, odnosno zaključenim za vreme važenja ranijeg propisa, dok propisi kojima se uvode obaveze, a koji imaju dejstvo samo na pravne situacije u toku stvaranja (facta pendentia), a ne i na tzv. svršene činjenice, nemaju povratno dejstvo.
STVARNO PRAVO
Sticanje vlasništva na stanu po osnovu ugovora o otkupu stana i aneksa ugovora
Ne može se steći pravo vlasništva na stanu po osnovu ugovora o otkupu stana i aneksa ugovora koji je zaključen sa različitim prodavcima – ugovoračima.
UPRAVNO PRAVO
Krug lica koja ne mogu biti kupci kapitala ili imovine subjekta privatizacije
Krug lica koja ne mogu biti kupci kapitala ili imovine subjekta privatizacije, izričito je propisan odredbom člana 12. stav 3. Zakona o privatizaciji i ne može se proširivati i na lica na koja se ova odredba zakona izričito ne odnosi.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete u vidu novčane rente
Naknada štete u vidu novčane rente može se dosuditi samo za štetu koja postoji u momentu donošenja sudske odluke pa za ubuduće.
PROCESNO PRAVO
Ispravka presude
Ispravke u presudi mogu se činiti zbog očiglednih grešaka suda a ne stranaka.
auteKRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Neoverena fotokopija isprave kao dokaz
Da li neoverena fotokopija isprave predstavlja nedozvoljeni dokaz je faktično pitanje u svakom konkretnom slučaju i zavisi od toga da li postoji ili ne postoji sumnja u njenu autentičnost i verodostojnost, a samim tim i da li je takva isprava podobna da služi kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka kod izricanja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi
UDK:340.13:338.246.025.88(497.11)
PREGLED NOVINA I SPECIFIČNIH ZAKONSKIH ODREDBI U ZAKONU O PRIVATIZACIJI
Mr Bojan Stanivuk, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd.
Rezime: Proces privatizacije u Republici Srbiji zašao je poprilično u treću deceniju. Osobenost samog procesa privatizacije kao postupka pretvaranja društvene i državne odnosno javne svojine (kapitala i imovine) u privatnu nesumnjivo donekle opravdava ovako dugačak period vremena.
Novi Zakon o privatizaciji je na nešto određeniji način nego prethodni Zakon o privatizaciji definisao šta je predmet privatizacije. Zakon je predvideo da predmet privatizacije ne mogu biti prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi, dobra od opšteg interesa, kao ni kulturna dobra u javnoj svojini upisana u registar kulturnih dobara.
Konačno Zakon se ne primenjuje, odnosno ne uređuje eventualnu privatizaciju sportskih organizacija, izdavača medija, preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i preduzeća koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, osim ukoliko je zakonima koji uređuju položaj tih preduzeća, predviđena primena odredaba ovog zakona.
Zakon o privatizaciji takođe je predvideo određene novine, terminološke i sadržinske. Shodno tome pored transparentnosti, javnosti i formiranja cene po tržišnim uslovima (koje je predviđao i prethodno važeći zakon) načela privatizacije su i stvaranje uslova za razvoj privrede; smanjenje negativnih fiskalnih efekata; onemogućavanje korupcije; stvaranje uslova za socijalnu stabilnost.
Novi Zakon o privatizaciji predviđa četiri osnovna modela privatizacije: 1. prodaja kapitala; 2. prodaja imovine; 3. prenos kapitala bez naknade; 4. strateško partnerstvo.
Ključne reči: predmet i načela privatizacije, pokretanje postupka, modeli privatizacije, mere za pripremu i rasterećenje obaveza subjekata privatizacije.