SUDSKA PRAKSA: BOSNE I HERCEGOVINE
Protek roka za podnošenje apelacije
Član 18. stav (1) i stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda glasi: (1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku koji je koristio. (3) Apelacija nije dopustiva ako postoji neki od sljedećih slučajeva: c) protekao je rok za podnošenje apelacije.
Budući da je Ustavni sud utvrdio da su sve apelacije podnesene nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije, predviđen članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da su navedene apelacije podnesene nepravovremeno. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka c) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako se utvrdi da je protekao rok za podnošenje apelacije, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, AP-1216/22 od 18. IV 2024)
SUDSKA PRAKSA: BOSNE I HERCEGOVINE
Izmijenjene pravne okolnosti
Ustavni sud zapaža da je apelantkinja podnijela apelaciju protiv presude Kantonalnog suda od 16. novembra 2021. godine. Međutim, Ustavni sud zapaža da je u međuvremenu presudom Vrhovnog suda od 1. novembra 2022. godine apelantkinjina revizija djelimično usvojena i presuda Kantonalnog suda je djelimično preinačena tako da je tužena obavezana da apelantkinji isplati naknadu u preciziranim iznosima i za precizirani period, na ime razlike plate, regresa i toplog obroka, sa zakonskim zateznim kamatama, dok je u ostalom dijelu apelantkinjina revizija odbijena, a o čemu apelantkinja nije obavijestila Ustavni sud.
Pri tome, Ustavni sud ističe da je od apelantkinjinog punomoćnika 8. januara 2024. godine zatraženo da se izjasni na navode iz odgovora na apelaciju, koji su s prilozima dostavljeni uz dopis. Apelantkinjin punomoćnik nije u ostavljenom roku dostavio izjašnjenje.
S obzirom na navedeno, Ustavni sud je zaključio da je nakon podnošenja apelacije došlo do izmijenjenih pravnih okolnosti u odnosu na osporenu presudu Kantonalnog suda od 16. novembra 2021. godine, zbog kojih je razmatranje apelantkinjinih navoda postalo bespredmetno.
(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, AP- 306/22 od 19. VI 2024)
SUDSKA PRAKSA: BOSNA I HERCEGOVINA
Vještačenje povreda u saobraćajnoj nezgodi
U dijelu odluke Kantonalnog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete – prekršeno je apelantičino pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer miješanje nije bilo u skladu sa članom 200. Zakona o obligacionim odnosina u vezi sa članom 8. Zakona o parničnom postupku budući da je Kantonalni sud, bez razumnog opravdanja, inzistirao na medicinskoj dokumentaciji s mostarske klinike iako je apelantica priložila medicinsku dokumentaciju s privatne poliklinike iz koje su bile vidljive i koje je i kakve je povrede apelantica zadobila, čija validnost tokom postupka ničim nije osporena. Uz to, nema kršenja prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u dijelu odluke o naknadi troškova liječenja kada je miješanje u apelantičino pravo na imovinu bilo zakonito i u javnom interesu i proporcionalno cilju kojem se težilo u situaciji kada apelantica tokom postupka nije dokazala opravdanost liječenja u privatnoj poliklinici u Republici Hrvatskoj, niti je navela razloge koji su je spriječili da se nakon saobraćajne nezgode javi u Klinički bolnički centar Mostar, gdje ju je nakon pregleda uputio Dom zdravlja u Ljubuškom.
SUDSKA PRAKSA BiH
Ocjena dokaza u krivičnom postupku
Nema povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su osporene presude obrazložene i jasne, donijete od strane nepristranog suda, uz pravilnu primjenu procesnih normi. Osim toga, iz obrazloženja osporenih presuda ne proizlazi ništa što odaje dojam da je način na koji je utvrđeno činjenično stanje i izvršena ocjena dokaza proizvoljan, te kada ništa ne upućuje na povredu prava na pravičan postupak u cjelini, niti je apelantu uskraćeno pravo na odbranu.
SUDSKA PRAKA BiH
Predaja poslovnog prostora
Ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih slobodu kada u obrazloženju osporenih odluka nema ničega što ukazuje na proizvoljnu primjenu relevantnih odredaba Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta na štetu apelanta, te kada su redovni sudovi razmotrili sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja utvrdili da apelantov tužbeni zahtjev nije osnovan, što je obrazloženo na način koji ne ostavlja utisak proizvoljnosti.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na poštovanje doma
Postoji povreda apelanticinog prava na poštovanje doma iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada miješanje u to apelanticino pravo nije bilo „neophodno u demokratskom društvu“, niti je bilo proporcionalno legitimnom cilju kojem se teži jer organi uprave i redovni sudovi nisu uzeli u obzir sve relevantne činjenice prilikom ocjene da li je sporni stan bio apelanticin dom.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Suđenje u razumnom roku
Postoji kršenje prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na aspekt suđenja u razumnom roku kada je predmetni postupak trajao 10 godina i šest mjeseci u situaciji kada je predmet dva puta vraćan na ponovni postupak i kada je prvostepenom sudu trebalo četiri godine i šest mjeseci da donese prvu prvostepenu odluku, o čemu nije dao bilo kakvo objektivno obrazloženje.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Povjeravanje maloljetnog djeteta ocu
Nema kršenja prava na porodični život iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda s obzirom na to da su osporene odluke donesene u skladu sa zakonom, da je to bila nužna mjera u demokratskom društvu, a takve odluke (o povjeravanju mldb. djeteta ocu) zadovoljavaju i princip proporcionalnosti budući da interes maloljetnog djeteta, koje je odredbama Porodičnog zakona posebno zaštićeno, preteže nad interesom roditelja.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Obrazloženje presude u krivičnom postupku
Ne postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. tačka d) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada je Ustavni sud iz obrazloženja osporene odluke utvrdio da je sud dao razloge o svim relevantnim činjeničnim i pravnim pitanjima, te kada ništa ne ukazuje da je apelantu uskraćeno pravo na ravnopravnost u postupku i kontradiktornost postupka, na obrazloženu odluku i princip in dubio pro reo.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pritvor
Nema kršenja prava na ličnu slobodu i sigurnost iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 5. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su redovni sudovi u osporenom prvostepenom i drugostepenom rješenju dali jasne i argumentovane razloge za postojanje osnovane sumnje i iteracijske opasnosti, uz argumente koji predstavljaju ozbiljne razloge od javnog interesa koji, nezavisno od pretpostavke apelantove nevinosti, pretežu nad njegovim pravom na slobodu.