KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO PROCESNO PRAVO
Zahtev za zaštitu zakonitosti
U situaciji kada se u zahtevu za zaštitu zakonitosti kao razlog navodi i povreda krivičnog zakona, a u obrazloženju zahteva se uopšte ne ukazuje u čemu se navedena povreda zahteva sastoji, to zahtev u ovom delu nema propisan sadržaj, pa se takav zahtev u tom delu odbacuje.
KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Predmet ponovljenog krivičnog postupka
Predmet ponovljenog krivičnog postupka je ranije doneta presuda koja je, iako je formalno još uvek na snazi, u procesu
preispitivanja, koji se mora završiti ili njenom verifikacijom ili potpunom ili delimičnom derogacijom, zbog čega se u izreku presude kojom se u ponovljenom postupku ranija presuda ostavlja na snazi ne unosi izreka ranije presude.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Nedavanje izdržavanja
Za postojanje krivičnog dela nedavanje izdržavanja bitno je da je izvršnom sudskom odlukom utvrđena obaveza okrivljenog da daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužno da izdržava, a krivično delo je izvršeno samim propuštanjem da se daje izdržavanje.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO-MATERIJALNO PRAVO
Kvalifikovani oblik krivičnog dela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi
Kvalifikovani oblik krivičnog dela nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi iz člana 350. stav 3. u vezi sa stavom 2. KZ, postoji ne samo ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno od strane grupe, zloupotrebom službenog položaja, ili na način kojim se ugrožava život ili zdravlje lica, već i ako je krijumčaren veći broj lica.
USTAVNO PRAVO
Pravo stranih državljana na vraćanje imovine ili obeštećenje
Strani državljanin, odnosno njegovi zakonski naslednici imaju pravo na vraćanje imovine ili obeštećenje pod uslovom reciprociteta, osim ako je obavezu njihovog obeštećenja preuzela strana država po osnovu međunarodnog ugovora.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Ugrožavanje sigurnosti
Radnja izvršenja osnovnog oblika krivičnog dela ugrožavanje sigurnosti sastoji se u upotrebi pretnje da će se napasti na život ili telo nekog lica ili njemu bliskog lica, čime se ugrožava sigurnost pasivnog subjekta koja se manifestuje u njegovom osećaju nesigurnosti, a krivično delo je svršeno kada je pretnjom stvoren osećaj ugroženosti kod lica kome se preti.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO PROCESNO PRAVO
Potvrđivanje optužnice – bitna povreda odredaba krivičnog postupka
Prilikom donošenja odluke u pogledu optužnice nadležnog javnog tužilaštva koja je dostavljena na potvrđivanje prvostepeni sud je dužan da ima u vidu sve, a ne samo pojedine, predmetne dokaze u spisima.
USTAVNO PRAVO
Izmena pojedinačnog akta donetog na osnovu neustavnog i nezakonitog opšteg akta
Svako kome je povređeno pravo konačnim ili pravnosnažnim pojedinačnim aktom donetim na osnovu zakona ili drugog opšteg akta za koji je utvrđeno da je nesaglasan Ustavu i zakonu, ima pravo da od nadležnog organa traži izmenu tog pojedinačnog akta, u skladu sa pravilima postupka u kome je pojedinačni akt donet.
OBLIGACIONO PRAVO
Neblagodarnost kao uslov za opoziv ugovora o poklonu
Da bi neblagodarnost poklonoprimca bila osnov za opoziv ugovora o poklonu, neophodno je da bude takve prirode da se po opšteprihvaćenim standardima sredine u kojoj poklonodavac i poklonoprimac žive, radi o nemoralnim postupcima, odnosno takvim postupcima koji ugrožavaju telesni i psihički integritet poklonodavca.
OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 343.8(497.6)
343.2.01(497.6)
MONETIZACIJA KAZNE I USTAVNA OGRANIČENJA ZAKONODAVNE POLITIKE KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
(I deo)
* Filip Novaković, magistar prava, doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici (područje: Krivično pravo). Dopisni član Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences.
Rezime: Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj U-77/24 od 24. septembra 2025. godine predstavlja važan doprinos razvoju ustavnosudske prakse u Bosni i Hercegovini, jer reafirmiše materijalno shvatanje vladavine prava, jednakosti pred zakonom i individualizacije kazne. U osporenom članu 46a stav 3. Krivičnog zakonika RS, kojim je bila propisana obavezna zamjena kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom na zahtjev osuđenog, Sud je prepoznao povredu temeljnih ustavnih načela – prije svega pravne sigurnosti i zabrane diskriminacije po osnovu imovnog stanja. Odluka ukazuje na granice zakonodavne intervencije u sferi kaznene politike, te potvrđuje da sudska diskrecija u odmjeravanju kazne predstavlja ne samo procesnu već i ustavnu garanciju pravičnosti. Autor u radu analizira ustavnopravnu, krivičnopravnu i penološku dimenziju odluke, uz komparativni prikaz relevantne prakse ustavnih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Zaključuje se da odluka U-77/24 prevazilazi formalni okvir kontrole ustavnosti i afirmiše sud kao čuvara moralne racionalnosti zakonodavstva, čime doprinosi razvoju ustavne kulture i koncepta socijalne pravde u kaznenom sistemu Republike Srpske.
Ključne riječi: vladavina prava, jednakost pred zakonom, kaznena politika, individualizacija kazne, Ustavni sud Republike Srpske.