MONETIZACIJA KAZNE I USTAVNA OGRANIČENJA ZAKONODAVNE POLITIKE KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI (II deo)

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA

UDK: 343.8(497.6)
343.2.01(497.6)

MONETIZACIJA KAZNE I USTAVNA OGRANIČENJA ZAKONODAVNE POLITIKE KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
(II deo)
* Filip Novaković, magistar prava, doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici (područje: Krivično pravo). Dopisni član Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences.

Rezime: Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj U-77/24 od 24. septembra 2025. godine predstavlja važan doprinos razvoju ustavnosudske prakse u Bosni i Hercegovini, jer reafirmiše materijalno shvatanje vladavine prava, jednakosti pred zakonom i individualizacije kazne. U osporenom članu 46a stav 3. Krivičnog zakonika RS, kojim je bila propisana obavezna zamjena kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom na zahtjev osuđenog, Sud je prepoznao povredu temeljnih ustavnih načela – prije svega pravne sigurnosti i zabrane diskriminacije po osnovu imovnog stanja. Odluka ukazuje na granice zakonodavne intervencije u sferi kaznene politike, te potvrđuje da sudska diskrecija u odmjeravanju kazne predstavlja ne samo procesnu već i ustavnu garanciju pravičnosti. Autor u radu analizira ustavnopravnu, krivičnopravnu i penološku dimenziju odluke, uz komparativni prikaz relevantne prakse ustavnih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Zaključuje se da odluka U-77/24 prevazilazi formalni okvir kontrole ustavnosti i afirmiše sud kao čuvara moralne racionalnosti zakonodavstva, čime doprinosi razvoju ustavne kulture i koncepta socijalne pravde u kaznenom sistemu Republike Srpske.
Ključne riječi: vladavina prava, jednakost pred zakonom, kaznena politika, individualizacija kazne, Ustavni sud Republike Srpske.

MONETIZACIJA KAZNE I USTAVNA OGRANIČENJA ZAKONODAVNE POLITIKE KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI (I deo)

OGLEDI: BOSNA I HERCEGOVINA

UDK: 343.8(497.6)
343.2.01(497.6)

MONETIZACIJA KAZNE I USTAVNA OGRANIČENJA ZAKONODAVNE POLITIKE KAŽNJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI
(I deo)
* Filip Novaković, magistar prava, doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici (područje: Krivično pravo). Dopisni član Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences.

Rezime: Odluka Ustavnog suda Republike Srpske broj U-77/24 od 24. septembra 2025. godine predstavlja važan doprinos razvoju ustavnosudske prakse u Bosni i Hercegovini, jer reafirmiše materijalno shvatanje vladavine prava, jednakosti pred zakonom i individualizacije kazne. U osporenom članu 46a stav 3. Krivičnog zakonika RS, kojim je bila propisana obavezna zamjena kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom na zahtjev osuđenog, Sud je prepoznao povredu temeljnih ustavnih načela – prije svega pravne sigurnosti i zabrane diskriminacije po osnovu imovnog stanja. Odluka ukazuje na granice zakonodavne intervencije u sferi kaznene politike, te potvrđuje da sudska diskrecija u odmjeravanju kazne predstavlja ne samo procesnu već i ustavnu garanciju pravičnosti. Autor u radu analizira ustavnopravnu, krivičnopravnu i penološku dimenziju odluke, uz komparativni prikaz relevantne prakse ustavnih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Zaključuje se da odluka U-77/24 prevazilazi formalni okvir kontrole ustavnosti i afirmiše sud kao čuvara moralne racionalnosti zakonodavstva, čime doprinosi razvoju ustavne kulture i koncepta socijalne pravde u kaznenom sistemu Republike Srpske.
Ključne riječi: vladavina prava, jednakost pred zakonom, kaznena politika, individualizacija kazne, Ustavni sud Republike Srpske.

DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE (II deo)

BOSNA I HERCEGOVINA: OGLEDI

UDK: 343.541:004.738.5(497.6)

DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE
(II deo)
* Filip Novaković, magistar prava, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
** Jelena Stanković, advokatica iz Novog Sada, master pravnik, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.

Rezime: Ovaj rad kritički sagledava usklađenost krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine s Direktivom EU 2024/1385 usmjerenom na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Usredotočujući se na član 5. Direktive, koji nalaže kriminalizaciju distribucije intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka, studija identificira i analizira nedostatke i nedosljednosti, ali i prednosti u nacionalnom pravnom okviru. U članku se ocjenjuju definicije, opseg i sankcije povezane s ovim krivičnim djelom, ali se ne osvrćemo na procesne garancije i mehanizme podrške žrtvama. Ističe se potreba za zakonodavnim reformama u određenoj mjeri kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita za žrtve i učinkovita odgovornost za počinitelje. Komparativnopravnom analizom i davanjem preporuka za usklađivanje sa standardima EU, članak ima za cilj doprinijeti stalnim naporima da se unaprijedi pravna zaštita i promovira ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: intimni materijal, manipulirani materijal, distribucija bez pristanka, EU Direktiva 2024/1385, krivično zakonodavstvo.

DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE (I deo)

OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE

UDK: 343.541:004.738.5(497.6)
DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
* Filip Novaković, magistar prava, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
** Jelena Stanković, advokatica iz Novog Sada, master pravnik, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.
Rezime: Ovaj rad kritički sagledava usklađenost krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine s Direktivom EU 2024/1385 usmjerenom na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Usredotočujući se na član 5. Direktive, koji nalaže kriminalizaciju distribucije intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka, studija identificira i analizira nedostatke i nedosljednosti, ali i prednosti u nacionalnom pravnom okviru. U članku se ocjenjuju definicije, opseg i sankcije povezane s ovim krivičnim djelom, ali se ne osvrćemo na procesne garancije i mehanizme podrške žrtvama. Ističe se potreba za zakonodavnim reformama u određenoj mjeri kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita za žrtve i učinkovita odgovornost za počinitelje. Komparativnopravnom analizom i davanjem preporuka za usklađivanje sa standardima EU, članak ima za cilj doprinijeti stalnim naporima da se unaprijedi pravna zaštita i promovira ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: intimni materijal, manipulirani materijal, distribucija bez pristanka, EU Direktiva 2024/1385, krivično zakonodavstvo.

MJERE BEZBJEDNOSTI MEDICINSKOG KARAKTERA U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNA I HERCEGOVINA:  OGLEDI

UDK: 343.24(497.6)
COBISS.SR-ID 110959369

MJERE BEZBJEDNOSTI MEDICINSKOG KARAKTERA U KRIVIČNOPRAVNOM SISTEMU BOSNE I HERCEGOVINE
* Filip Novaković, dipl. pravnik, student II ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smjer: Krivično pravo.
** Luka Stanar, student I ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Rezime: Mjere bezbjednosti u krivičnopravnom sistemu Bosne i Hercegovine jesu krivične sankcije koje se izriču učiniocima krivičnih djela od strane nezavisnog i nepristrasnog suda u zakonom predviđenom postupku, a izriču se radi otklanjanja stanja ili uslova koji bi doveli do toga da učinilac ubuduće vrši krivična djela. One predstavljaju rezultat shvatanja da kazna kao osnovna krivična sankcija često ne bude dovoljna za ostvarivanje jedne od osnovnih funkcija krivičnog prava – zaštite društva od kriminaliteta. Nerijetko se kazna kao takva i ne može primijeniti (npr. kod duševno oboljelih lica), stoga se pristupa drugim mehanizmima radi otklanjanja opasnosti koju za društvo predstavlja učinilac djela. Mjere bezbjednosti su u Bosni i Hercegovini regulisane sa četiri krivična zakona: jednim državnim (KZ BiH), dva entitetska (KZ RS i KZ FBiH) i zakonom Distrikta Brčko (KZ BDBiH). Razlog tome je podjela zakonodavnih nadležnosti između državnog, entitetskih i nivoa distrikta kao jedinice lokalne samouprave sa posebnim statusom.
Ključne riječi: mjere bezbjednosti, obavezno psihijatrijsko liječenje, obavezno liječenje od zavisnosti, obavezan psihosocijalni tretman.