SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Gubitak prava iz obaveznog osiguranja od autoodgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima
Osiguranik gubi prava iz obaveznog osiguranja od autoodgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima, ako je u trenutku saobraćajne nezgode bio pod uticajem alkohola, iznad odobrene granice.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.541:004.738.5(497.6)
DIJELJENJE INTIMNOG ILI MANIPULIRANOG MATERIJALA BEZ PRISTANKA – ČLAN 5. DIREKTIVE (EU) 2024/1385 I KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
* Filip Novaković, magistar prava, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
** Jelena Stanković, advokatica iz Novog Sada, master pravnik, student III ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.
Rezime: Ovaj rad kritički sagledava usklađenost krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine s Direktivom EU 2024/1385 usmjerenom na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Usredotočujući se na član 5. Direktive, koji nalaže kriminalizaciju distribucije intimnog ili manipuliranog materijala bez pristanka, studija identificira i analizira nedostatke i nedosljednosti, ali i prednosti u nacionalnom pravnom okviru. U članku se ocjenjuju definicije, opseg i sankcije povezane s ovim krivičnim djelom, ali se ne osvrćemo na procesne garancije i mehanizme podrške žrtvama. Ističe se potreba za zakonodavnim reformama u određenoj mjeri kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita za žrtve i učinkovita odgovornost za počinitelje. Komparativnopravnom analizom i davanjem preporuka za usklađivanje sa standardima EU, članak ima za cilj doprinijeti stalnim naporima da se unaprijedi pravna zaštita i promovira ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini.
Ključne riječi: intimni materijal, manipulirani materijal, distribucija bez pristanka, EU Direktiva 2024/1385, krivično zakonodavstvo.
PREKRŠAJNO PRAVO
Zabrana preinačenja sankcije na štetu okrivljenog
Kada je žalba izjavljena samo u korist okrivljenog, presuda se u delu koji se odnosi na izrečenu sankciju ne može izmeniti na njegovu štetu.
OBLIGACIONO PRAVO
Pravo na novčanu naknadu za duševne bolove zbog smrti bliskog lica
U slučaju smrti nekog lica, sud može dosuditi članovima njegove uže porodice (bračni drug, deca i roditelji) pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove, a naknada se može dosuditi i vanbračnom drugu, ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života.
TEMA BROJA
PROCESNO PRAVO
UDK: 004.8:347.95
MOGUĆNOSTI I TRENDOVI PRIMENE VEŠTAČKE INTELIGENCIJE U PRAVOSUĐU
* Ana Toskić Cvetinović, LL.M, izvršna direktorka, Partneri Srbija.
Rezime: Primena informacionih tehnologija u pravosuđu započela je još sredinom dvadesetog veka, usled potrebe za unapređenjem efikasnosti sudskih postupaka, ali i ujednačavanjem sudske prakse i povećanjem pravne predvidivosti. Krajem 20. i početkom 21. veka, razvijen je koncept predvidive pravde (eng. Predictive Justice), koji podrazumeva mogućnost predviđanja ishoda sudskog postupka, ili neke njegove faze, primenom matematičkih algoritama zasnovanih na obradi velikog obima dostupnih podataka, odnosno prethodnih odluka. Poslednje dve decenije, ubrzani razvoj veštačke inteligencije doveo je da se ovi sistemi sve više koriste i u pravosuđu, pa se danas u pojedinim pravnim sistemima uveliko primenjuju u različitim fazama sudskih postupaka. Međutim, ovakva primena donosi i nove rizike po prava građana, uključujući i zabranu diskriminacije, zaštitu podataka o ličnosti, pravo na pravično suđenje, i pravo na pravnu pomoć.
Međunarodne organizacije, ali i pojedine nacionalne jurisdikcije, poslednjih godina intenzivno rade da razvoju smernica i normi koje bi trebalo da adresiraju rizike primene veštačke inteligencije uopšte, a neki od tih dokumenata osvrću se i na posebne rizike primene VI u pravosuđu.
Stoga ovaj rad nastoji da istraži mogućnosti i izazove primene veštačke inteligencije u pravosuđu. U svom prvom delu, rad daje pojašnjenja osnovnih pojmova relevantnih za razumevanje mogućnosti primene veštačke inteligencije u pravosuđu, kao i pregled relevantnog međunarodnog pravnog okvira, pre svega u kontekstu Saveta Evrope i Evropske unije. Takođe, u radu su predstavljena uporedna iskustva u primeni veštačke inteligencije u pravosuđu, kao i izazovi koji su prilikom ove primene do sada uočeni, pre svega u pogledu rizika po ljudska prava i slobode. U radu se zaključuje da se uvođenju VI pristupa sa velikim oprezom, uz poštovanje najviših etičkih, tehničkih i standarda zaštite ljudskih prava, te da je pri razmatranju uvođenja jednog ovakvog sistema neophodno preduzeti niz regulatornih, edukativnih, i tehničkih intervencija koje bi postavile osnove za adekvatnu i svrsishodnu primenu VI.
Ključne reči:mašinsko učenje, veštačka inteligencija, predvidiva pravda, zaštita podataka o ličnosti.
UPRAVNO PRAVO
Javna isprava podobna za brisanje prava u katastru nepokretnosti
Da bi javna isprava – presuda bila podobna za brisanje prava u katastru nepokretnosti mora, pored ostalog, da sadrži brojeve katastarskih parcela i opis nepokretnosti koje bi bile predmet brisanja.
STVARNO PRAVO
Sticanje prava svojine po osnovu gradnje na zemljištu u javnoj svojini
Zakonom nije isključeno sticanje prava svojine po osnovu gradnje na tuđem zemljištu, pa i na zemljištu u javnoj svojini, pod uslovom da se ne radi o parceli koja predstavlja prirodno bogatstvo, dobro od opšteg interesa, ili dobro u opštoj upotrebi.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Ocjena dokaza u krivičnom postupku
Nema povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1. i 3. tačka d) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kada su redovni sudovi za svoje odluke dali detaljno, jasno i argumentovano obrazloženje u pogledu ocjene izvedenih dokaza i njihove pravne valjanosti i zakonitosti, te kada nema elemenata koji bi ukazivali na to da je dokazni postupak zlouptrijebljen na štetu apelanata. Osim toga, Ustavni sud zaključuje da navodima apelanata nije dovedeno u pitanje njihovo pravo na odbranu.
USTAVNO PRAVO
Rešavanje o zahtevu stranke da se poslodavac obaveže da uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje
Parnični sudovi su nadležni za rešavanje o zahtevu tužioca da se poslodavac obaveže da u njegovu korist uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao deo zarade, a koji nisu uplaćeni.